Koje su zrake prisutne u sunčevom zračenju i zašto ih je važno razlikovati?

Izlaganje kože suncu korisno je i važno za odvijanje brojnih metaboličkih procesa, no valja biti na oprezu kako bismo izbjegli štetno djelovanje sunčevog zračenja. Danas znamo da vidljivi dio spektra čini oko 50% ukupnog zračenja, infracrveni spektar (IR) 40%, a ultraljubičasti tek 10%. U ovom, najmanje zastupljenom, ali najaktivnijem dijelu spektra razlikujemo UVC zrake – koje ne prolaze ozonski omotač Zemlje, te UVB i UVA zrake čije djelovanje na koži može biti štetno ako ne primijenimo kremu za sunčanje s odgovarajućom A i B zaštitom.

Što su UVA zrake i na što najviše utječu?

UVA zrake imaju valnu duljinu 320-400 nm. One prodiru u dublje slojeve kože i mogu uzrokovati fotostarenje kože (gubitak elastičnosti i pojavu bora uslijed prekomjernog sunčanja) pa prvo slovo A od engleske riječi Ageing može podsjetiti na ovu važnu činjenicu. Budući da ove zrake uzrokuju fotooksidaciju postojećeg melanina, moguća je hiperpigmentacija. Također UVA zrake uzrokuju supresiju imuniteta i oštećenje DNK pa mogu potaknuti i karcinogenezu. Odgovorne su za alergijske reakcije i hiperpigmentaciju.

Što danas znamo o UVB zrakama?

UVB zrake su valne duljine 280-320 nm, a oznaku B možemo povezati s engleskom riječju Burn – opeklina. One i jesu glavni uzrok crvenila, oticanja i opeklina, ali su i odgovorne za taman ten koji dobijemo nakon izlaganja suncu. Naime, one stimuliraju aktivnosti melanocita i povećavaju njihov broj u koži. Prekomjerno izlaganje ovim zrakama, bez adekvatne zaštite, dovodi do kroničnog oštećenja kože i nastanka kožnih tumora.

Kako odabiremo kremu za sunčanje?

Proizvod za zaštitu od sunca treba imati naznačenu i UVA i UVB zaštitu, kako bismo bili sigurni da ima širokospektralnu zaštitu. Treba biti sukladan tzv. EU Preporuci prema kojoj se u Hrvatskoj redovno provodi sustavni nadzor i kontrola kvalitete sredstava za sunčanje te pripadnih deklaracija, a ispituje se njihova:

• mikrobiološka čistoća
• pH vrijednost
• sadržaj anorganskih i organskih UV filtera.

Kod odabira proizvoda za zaštitu od sunca, osim što valja pripaziti da ima zaštitu i od UVB i UVA zraka, treba imati i jasno izražene SPF (Sun Protection Factor) faktore.

Što je SPF – SUN PROTECTION FACTOR?

SPF broj se odnosi na zaštitu od UVB zračenja i predstavlja omjer minimalne doze UV zračenja potrebne za nastajanje eritema – crvenila na koži zaštićenoj određenim proizvodom i vremena potrebnog za nastanak eritema na nezaštićenoj koži. Okvirno pokazuje koliko dugo se nakon nanošenja proizvoda za zaštitu smijemo zadržati na suncu.

Na primjer, ako neka osoba može bez zaštite biti na suncu deset minuta, a da pri tome ne nastane oteklina, SPF 30 teoretski omogućuje 300 minuta izloženosti suncu bez opeklina kod te osobe. Pri tome valja obratiti pažnju kojem foto-tipu pripada naša koža (1-6), pri čemu biramo SPF faktore od 6 pa sve do 50.

Što predstavlja oznaka PPD?

PPD je kratica za persistent pigment darkening i predviđa pigmentaciju koja može nastati oko dva sata po završetku izlaganja sunčevim UVA zrakama. Preporuka je da stoga zaštita od UVA i UVB bude 1/3 navedenog SPF. Ako je na preparatu naznačeno SPF 30, tada bi njegova UVA zaštita trebala biti najmanje deset.

Kakav filter bi trebalo odabrati?

Sve se smjernice slažu da je sigurniji odabir mineralnih ili fizikalnih filtera, a ne kemijskih jer mineralni filteri zapravo odbijaju sunčeve zrake i nemaju potencijalne štetne učinke na kožu, osobito kad je riječ o iritaciji. Tu ubrajamo titan dioksid i cinkov oksid kao poželjne sastavnice. Često se koriste u proizvodima za osjetljivu kožu. Kemijski filteri mogu izazvati alergije i osjetljivost kože, pa nisu prvi izbor, osobito u djece i osoba s osjetljivom kožom, osoba sklonim alergijskim reakcijama ili s aktualnim dermatozama.

Koje su štetne tvari koje ne bi smjele biti u sastavu krema i losiona za sunčanje?

Na popisu sastavnica ne bi se smjeli naći:

• parabeni
• ftalati
• parfemi
• drugi iritansi.

Ekstrakti kamilice, zelenog čaja, voća, aloje, shea maslac, hijaluronska kiselina, vitamini i organska ulja sigurni su dodatci u ovim proizvodima, čak i za djecu.

Ima li još oznaka na koje treba obratiti pažnju?

Prednost dajemo vodootpornim teksturama, kako bismo osigurali zaštitu kože tijekom i nakon kupanja, vodenih sportova i znojenja, jer brisanjem tijela ručnikom odstranjujemo do 80% proizvoda za zaštitu od sunca.

Nakon kupanja i brisanja sredstvo za zaštitu treba ponovo nanijeti, ali treba ga obavezno nanijeti i uvijek prije ulaska u vodu.

Važne su i oznake o stabilnosti zaštitnih filtera koja može biti ugrožena zbog djelovanja sunca ili pod utjecajem enzima koji se nalaze u koži.

Rok valjanosti je također oznaka koju valja provjeriti, a on se odnosi samo na proizvode koji nisu bili otvoreni i izloženi vanjskim utjecajima. U suprotnom, kontakt sa zrakom i svjetlošću ubrzava njegovu oksidaciju i povećava se rizik od alergijske reakcije prilikom primjene.

Doc. dr. sc.  Arijana Meštrović, MPharm, FFIP

LITERATURA:

• www.hzjz.hr
• www.nhs.uk
• J. Lipozenčić; Dermatovenerologija, 3. izmijenjeno i dopunjeno izdanje; Medicinska naklada, Zagreb; 2008