Aktualno

Aktualnosti i novosti iz svijeta zdravlja i vitalnosti

Superhrana – isitna ili mit?

Otkrijte sve o supernamirnicama uz Pablo abecedu superhrane. Predstavljamo osnovne informacije o namirnicama koje imaju iznimna nutritivna svojstva.

Potaknuti brojnim medijskim napisima o raznim egzotičnim i neobičnim (i često cjenovno nepristupačnim) namirnicama koje moraju biti na jelovniku ukoliko se želimo hraniti zdravo, odlučili smo dublje ući u priču o superhrani i sa strane zdravstvene struke obrazložiti detaljnije što zapravo jest superhrana i koje namirnice uistinu zaslužuju ovaj naziv.

 

Nove vrste voća, povrća, sjemenki i žitarica, popularno nazvanih superhrana, upravo proživljavaju svoje zvjezdane trenutke, iako za mnoge od njih do sada niste ni čuli. Jesu li one zaista toliko korisne za naše zdravlje? Jesu li doista superiornije u odnosu na zdrave namirnice iz našeg bližeg i daljeg okruženja u čije se dobrobiti kunu i naše bake?zdravstvene i prehrambene vrijednosti. Biljke koje ubrajamo u skupinu superhrane sadrže i neke dodatne, jedinstvene fitonutrijente od kojih su neki višestruko korisni. Ukratko, sva hrana biljnog podrijetla mogla bi se nazvati superhrana, no za neke od biljaka se zaista može reći da su superiorne u odnosu na druge s obzirom na sadržaj fitonutrijenata. Biljne vrste koje spadaju u skupinu superhrane sadrže esencijalne nutrijente: vitamine, minerale, biljna vlakna, masne kiseline i aminokiseline, a uz to imaju i snažna antioksidativna svojstva. Antioksidansi naš organizam štite od starenja, napadajući slobodne radikale koji mogu izazvati različite bolesti i smanjiti kvalitetu života. Suvremen način života koji uključuje stres, nedovoljno sna, jednoličnu prehranu i uživanje prekomjernih količina alkohola, kave i cigareta, uvelike doprinosi povećanju oksidativnog stresa u našem organizmu.

 

Superhrana: hrana velike nutritivne vrijednosti

Većina biljaka sadrži fitokemikalije koje su jedinstvene za tu biljku ili obitelj biljaka, a mnoge imaju i znanstveno dokazane zdravstvene i prehrambene vrijednosti. Biljke koje ubrajamo u skupinu superhrane sadrže i neke dodatne, jedinstvene fitonutrijente od kojih su neki višestruko korisni. Ukratko, sva hrana biljnog podrijetla mogla bi se nazvati superhrana, no za neke od biljaka se zaista može reći da su superiorne u odnosu na druge s obzirom na sadržaj fitonutrijenata.

Biljne vrste koje spadaju u skupinu superhrane sadrže esencijalne nutrijente: vitamine, minerale, biljna vlakna, masne kiseline i aminokiseline, a uz to imaju i snažna antioksidativna svojstva. Antioksidansi naš organizam štite od starenja, napadajući slobodne radikale koji mogu izazvati različite bolesti i smanjiti kvalitetu života. Suvremen način života koji uključuje stres, nedovoljno sna, jednoličnu prehranu i uživanje prekomjernih količina alkohola, kave i cigareta, uvelike doprinosi povećanju oksidativnog stresa u našem organizmu.

Superhrana i antioksidansi

Hrana se može vrednovati prema različitim kriterijima. Možemo je promatrati prema njenoj kalorijskoj (energetskoj) vrijednosti ili njezinom glikemijskom indeksu koji govori o djelovanju namirnice na podizanje razine šećera u krvi. Osim toga, hranu možemo vrednovati i prema njezinoj antioksidativnoj vrijednosti, koja ukazuje na moć određene namirnice u borbi protiv štetnih slobodnih radikala.

U antioksidanse se ubrajaju vitamin E, beta-karoten, selen, lutein, likopen, antocijan, koenzim Q10, alfa-lipoična kiselina, flavonoidi, itd.

Ljestvica antioksidativnog kapaciteta hrane naziva se ORAC ljestvica (Oxygen Radical Absorbance Capacity). Ova ljestica predstavlja kapacitet apsorpcije kisikovih radikala i na temelju brojčane vrijednosti predstavlja in vitro snagu antioksidativnog djelovanja različitih namirnica i dodataka prehrani. ORAC vrijednost se dobiva tako da se određena vrsta namirnice izloži djelovanju slobodnih radikala a zatim se promatra koliko je ta namirnica osjetljiva na oksidaciju. Iako se mjerenje vrši in vitro a ne in vivo (u ljudskom organizmu), pa stvarni antioksidativni utjecaj nije apsolutno dokazan, brojni znanstvenici smatraju kako je ORAC ljestvica ipak dobar okvirni pokazatelj koliko je neka hrana uistinu superiornija s obzirom na njezino antioksidativno djelovanje. Trenutno se na vrhu ljestvice nalazi Zmajeva krv, crvena smola drveta Croton lechleri koje raste u amazonskom dijelu Južne Amerike.

Prema nekim izvorima, ljudsko tijelo treba dnevni unos od 3000 do 5000 ORAC jedinica kako bi se uspješno zaštitilo protiv slobodnih radikala. Namirnice koje se nazivaju superhranom svakako bi trebale pokazivati visoku ORAC vrijednost.

Mora li superhrana nužno biti i super skupa?

Mnoštvo različitih antioksidansa mogu se pronaći u voću, povrću, cjelovitim žitaricama, orašastim plodovima i mahunarkama. Neke od namirnica bogate antioksidansima koje su nam lako dostupne tijekom godine su: šipak, aronija, bobičasto voće, grah, brokula, prokulice, losos, artičoka, orašasti plodovi kao i tamna čokolada.
Superhrana ne znači nužno samo biljke koje dolaze iz egzotičnih krajeva i koštaju puno, jer vlastiti vrt ili pouzdani prodavač na tržnici također mogu biti izvori vrhunskih namirnica koja u velikoj mjeri može doprinijeti očuvanju i poboljšanju zdravlja.
Prehranu valja prilagoditi svom tjelesnom i zdravstvenom stanju jer niti jedna biljka pojedinačno, pa makar bila i iz skupine superhrane, ne može zamijeniti uravnoteženu prehranu. Ne smijemo zapostaviti superhranu iz naših vrtova i tržnica jer je dostupnija, povoljnija i svakodnevno se može naći na našim stolovima.
Egzotične namirnice koje spadaju u kategoriju superhrane možda zvuče primamljivo i posebno, ali u kategoriji superhrane možemo pronaći i namirnice iz našeg okruženja, lako nam dostupne. Ukoliko u našu svakodnevnu prehranu uvrstimo 5 porcija voća ili povrća dnevno, sve vrste mahunarki, grčki jogurt, maslinovo ulje, orašaste plodove i plavu ribu, već smo na dobrom putu da naša svakodnevna prehrana postane – superprehrana.


 

AÇAI BOBICE

Açai bobica je plod açai palme, tropske biljke koja uspijeva u predjelima srednje i južne Amerike. Raste u grozdovima, a izgledom će vas podsjetiti na bobice nekih vrsta crnog, odnosno tamnog grožđa. Zasluženo se nalazi među prvih deset namirnica koje možemo nazvati superhranom.

Visok sadržaj antocijana ima najveću važnost za antioksidacijsku sposobnost açai bobica. Uz visoki sadržaj proteina koji nisu karakteristični za ostalo bobičasto voće i aminokiselina, ova bobica sadrži i visok udio masnih kiselina, poglavito oleinske, te omega-3 masne kiseline, pri čemu su ovi nutrijenti prirodno idealno uravnoteženi kako bi pomogli zaštitu vašeg kardiovaskularnog sustava. Podiže razinu energije i prirodni je eliksir. Sadrži vlakna koja pomažu u čišćenju probavnog sustava i detoksikaciji organizma.Zahvaljujući visokom sadržaju topivih vlakana pomaže i u smanjenju tjelesne težine jer topiva vlakna bubrenjem stvaraju osjećaj sitosti i smanjenje apetita, a netopiva vlakna potiču rad crijeva i eliminaciju toksina iz organizma. Sadrži i aktivne tvari koje sadrži povećavaju osjetljivost receptora za inzulin i tako pomažu u prevenciji dijabetesa. Zbog kombinacije mikroelemenata i masnih kiselina te vitamina B skupine, važnih pri sintezi hemoglobina, açai bobice su dobar izbor u liječenju anemije i niske razine željeza u krvi.

 

ALGE (SPIRULINA I CHLORELLA)

Bogati izvor superhrane su alge. Njihova rasprostranjenost u morima, oceanima i nešto manje u slatkim vodama pruža nam ogroman izvor ovih visokovrijednih organizama. Evolucijski, alge su vrlo stari organizmi i stoljećima su prehranjivale veliki dio čovječanstva. Poznajemo više od 25 000 vrsta algi, a mnoge od njih koriste se u službi zdravlja i ljepote.

Sadrže veliki broj hranjivih tvari, proteina, vlakana dok je sadržaj minerala veći nego u bilo kojoj namirnici. Alge sadrže i nisku razinu masnoća, a vrlo su korisne za detoksikaciju organizma. Iz skupine superhrane naglasak stavljamo na dvije alge, spirulinu i chlorellu, jer uz mnoštvo drugih aktivnih tvari imaju i visoku antioksidativnu moć. S obzirom na visoki sadržaj klorofila, proteina i omega-3 masnih kiselina, radi se o iznimno vrijednim namirnicama. Osim toga sadrže i plavi pigment, fikocijanin, koji se u nekim studijama navodi kao odličan borac protiv raka.

SPIRULINA (Spirulina maxima)

Spirulina je jednostanična modrozelena alga koja raste u tropskim i suptropskim vodama. Najčešće se koristi kao dodatak prehrani, u obliku praha koji se dobiva usitnjavanjem liofilizirane alge, a može se naći i u obliku tableta. Sigurna je za konzumaciju i za trudnice, dojilje i djecu, a primjenu ima i u kozmetici.
Spirulina je izuzetno bogata hranjivim tvarima.

Jedna žlica spiruline u prahu sadrži proteine, vitamine B1, B2, B3, bakar, željezo, omega-6 i omega-3 masne kiseline, beta-karoten i druge antioksidanse. Sadrži i pristojne količine magnezija, kalija i mangana te male količine gotovo svakog drugog hranjivog sastojka koji nam je potreban kao i sve esencijalne aminokiseline. Niskokalorična je a nutritivno visoko vrijedna namirnica. Standardna dnevna doza spiruline je 1 – 3 grama, ali učinkovitije su doze i do 10 grama dnevno.

Spirulina ima snažna antioksidativna i protuupalna svojstva. Može smanjiti ukupni LDL kolesterol i trigliceride dok podiže HDL „dobar kolesterol. Pomaže u regulaciji šećerne bolesti i snižavanju razine glukoze u krvi te povećava osjetljivost stanica na inzulin. Izuzetan je saveznik u detoksikaciji organizma i u obnavljanju stanica oštećenih radijacijom.

Alga spirulina izvrstan je dodatak prehrani koji pomaže u sprječavanju anemije čemu pridonosi visok sadržaj željeza, vitamina B12, klorofila, proteina i ostalih nutrijenata koje sadrži. Spirulina je korisna i za regulaciju prekomjerne težine, jer smanjuje osjećaj gladi, ubrzava metabolizam i sprječava oscilacije glukoze u krvi kao i iznenadne napade gladi. Protektivno djeluje na kožu i štiti ju od štetnog UV zračenja, daje joj elastičnost i usporava starenje. Alkalna je namirnica i održava idealni pH organizma.

CHLORELLA (Chlorella vulgaris)

Još jedna alga koja se slobodno može nazvati superhranom jest zelena jednostanična slatkovodna alga chlorella. Najsnažnija je od svih algi po svojim detoksikacijskim svojstvima, zahvaljujući sporopoleinu, spoju iz stanične membrane, koji ima svojstva upijanja toksina iz organizma.

Uklanja teške metale iz organizma a u tu svrhu preporučeno vrijeme uzimanja chlorella alge je najmanje 6 mjeseci. Bogata je fitokemikalijama, poput karotenoida, tokoferola i ubikvinona a posjeduje jako antioksidativno djelovanje. Najbogatiji je izbor čistog klorofila.

Korisna je u prevenciji i liječenju anemije jer sadrži i velike količine folata, vitamina B12 i željeza.
Iz različitih studija je vidljiv njen utjecaj na snižavanje krvnog tlaka. Potiče obnovu tkiva, probavu i apsorpciju hrane.
Bogata je mineralima i sadrži dosta kalija, kalcija, magnezija, cinka, željeza i selena. Osim toga, sadrži mnogo bjelančevina pa je izvrstan izbor za vegetarijance, vegane i sportaše.
Potiče proizvodnju interferona koji aktivira T-limfocite i makrofage, čime se povećava imunološki odgovor organizma. Neke studije navode njezinu učinkovitost kod Alzheimerove bolesti i demencije. Kao i spirulina, alkalna je namirnica pa pomaže pri uspostavi pH ravnoteže organizma.

 

CHIA SJEMENKE (Salvia hispanica)

Izvorno uzgajane u Meksiku, ove su sjemenke visoko cijenjene zbog svojih ljekovitih svojstava i prehrambene vrijednosti. Bogate su prehrambenim vlaknima, antioksidansima, omega-3 masnim kiselinama, proteinima, vitaminima i mineralima. Također sadrže alfa-linolensku i linolensku kiselinu, mucin, stroncij, vitamine A, B, E i D kao i sumpor, željezo, jod, magnezij, mangan.

Chia sjemenke imaju visok sadržaj polifenola, antioksidansa koji prema istraživanjima zaustavljaju do 70 % aktivnosti slobodnih radikala. Chia sjemenke su izuzetno bogate vlaknima koja čine čak 40 % njihove težine. Zbog toga mogu apsorbirati 10 do 12 puta veću težinu vode od svoje težine, a bubreći dobivaju teksturu gela, što utječe na stvaranje osjećaja punoće u želucu i sporiju apsorpciju hrane.

Smanjuju upalu, reguliraju kolesterol i snižavaju krvni tlak što ih čini izuzetno korisnim za zdravlje srca. Također, uz njihovu redovitu uporabu, manje je vjerojatno da će doći do razvoja ateroskleroze. Zbog alfa-linolenske kiseline i vlakana, mogu spriječiti metaboličke poremećaje poput dislipidemije (povišenih masnoća u krvi) i inzulinske rezistencije, dva glavna čimbenika razvoja dijabetesa. Chia sjemenke imaju visoki sadržaj kalcija. Također sadrže bor, nutrijent koji pomaže metabolizmu kalcija, magnezija, mangana i fosfora za zdrav rast kostiju i mišića.

Chia sjemenke su među najbogatijim biljnim izvorima proteina. Bogate su i cinkom, pomažu u povećanju sadržaja leptina u tijelu, hormona koji regulira apetit te poboljšava izdržljivost.
Trudnoća može iscrpiti vaše tijelo od važnih hranjivih tvari, a dodatak chia sjemenki može pomoći nadoknaditi izgubljene nutrijente i potrebnu energiju. Izvrstan su izvor omega-3 masnih kiselina koje su neophodne za razvoj mozga djeteta. Sadržaj žive u ribi najčešće čini većinu trudnica skeptičnima oko njihove češće uporabe pa su chia sjemenke izvrsna alternativa!

CHIA SJEMENKE (Salvia hispanica)

Izvorno uzgajane u Meksiku, ove su sjemenke visoko cijenjene zbog svojih ljekovitih svojstava i prehrambene vrijednosti. Bogate su prehrambenim vlaknima, antioksidansima, omega-3 masnim kiselinama, proteinima, vitaminima i mineralima. Također sadrže alfa-linolensku i linolensku kiselinu, mucin, stroncij, vitamine A, B, E i D kao i sumpor, željezo, jod, magnezij, mangan.

Chia sjemenke imaju visok sadržaj polifenola, antioksidansa koji prema istraživanjima zaustavljaju do 70 % aktivnosti slobodnih radikala. Chia sjemenke su izuzetno bogate vlaknima koja čine čak 40 % njihove težine. Zbog toga mogu apsorbirati 10 do 12 puta veću težinu vode od svoje težine, a bubreći dobivaju teksturu gela, što utječe na stvaranje osjećaja punoće u želucu i sporiju apsorpciju hrane.

Smanjuju upalu, reguliraju kolesterol i snižavaju krvni tlak što ih čini izuzetno korisnim za zdravlje srca. Također, uz njihovu redovitu uporabu, manje je vjerojatno da će doći do razvoja ateroskleroze. Zbog alfa-linolenske kiseline i vlakana, mogu spriječiti metaboličke poremećaje poput dislipidemije (povišenih masnoća u krvi) i inzulinske rezistencije, dva glavna čimbenika razvoja dijabetesa. Chia sjemenke imaju visoki sadržaj kalcija. Također sadrže bor, nutrijent koji pomaže metabolizmu kalcija, magnezija, mangana i fosfora za zdrav rast kostiju i mišića.

Chia sjemenke su među najbogatijim biljnim izvorima proteina. Bogate su i cinkom, pomažu u povećanju sadržaja leptina u tijelu, hormona koji regulira apetit te poboljšava izdržljivost. Trudnoća može iscrpiti vaše tijelo od važnih hranjivih tvari, a dodatak chia sjemenki može pomoći nadoknaditi izgubljene nutrijente i potrebnu energiju. Izvrstan su izvor omega-3 masnih kiselina koje su neophodne za razvoj mozga djeteta. Sadržaj žive u ribi najčešće čini većinu trudnica skeptičnima oko njihove češće uporabe pa su chia sjemenke izvrsna alternativa!

GOJI BOBICE (Lycium barbarum)

Možda ste čuli nešto o goji bobicama, kod nas poznatim i kao ‘vučje bobice’, i njihovim zdravstvenim prednostima? Ove crvene bobice imaju slatkasto-kiselkast okus, a njihova povijest kao ljekovite biljke vuče korijene još iz drevne Kine. Tradicionalno se koriste kod problema s vidom, hipertenzije, dijabetesa, bolesti jetre i bubrega.

Najčešće dolaze u suhom obliku, poput grožđica ili u kapsulama. Teško ih je pronaći u svježem stanju zbog brze kvarljivosti. Goji bobice su dobar izvor vitamina i minerala, uključujući vitamin C, A, B6 i B12, sadrže i vlakna, željezo, cink, mangan, selen kao i zeaksantin, beta-karoten i dr. Sadrže i različite spojeve koji imaju učinke na srce i krvni tlak, hepatitis B, a pokazuju i antifungalni i antibakterijski učinak.

Ove bobice sadrže svih 8 esencijalnih aminokiselina, što je rijetkost za voće, kao i iznenađujuću količinu proteina. U goji bobicama također su prisutni složeni ugljikohidrati, što znači da će se njihovom razgradnjom šećer u krvi povećavati postupno. Potreban je oprez pri konzumaciji jer mogu doći u interakciju s nekim lijekovima. Izbjegavajte ih ako imate nizak šećer u krvi jer ga mogu dodatno sniziti, koristite lijekove za razrjeđivanje krvi poput varfarina, imate niski ili visoki krvni tlak za koji pijete lijekove (snižavaju krvni tlak), u dojenju ili trudnoći (može prouzročiti pobačaj). Značajno je i da goji bobice imaju visok sadržaj vitamina A stoga unos treba ograničiti da biste smanjili rizik od njegove toksičnosti.

Zdravstvene prednosti

Studije potvrđuju visoku razinu antioksidansa u goji bobicama, posebice zeaksantina, jednog od najjačih antioksidanasa za oči i kožu. Antioksidansi štite stanice od oštećenja kada su izloženi vanjskim utjecajima. Ovaj antioksidans je posebno poželjan kod starije populacije u prevenciji nastanka staračkih degenerativnih promjena (očna mrena). Studije pokazuju da goji bobice povećavaju zaštitu od oštećenja slobodnim radikalima izazvanim sunčevim zračenjem i pružaju dodatnu prirodnu fotoprotekciju.

Mogu vam pomoći da održavate šećer u krvi na normalnim razinama, ublažiti otpornost stanica na inzulin i oporaviti stanice koje pomažu u proizvodnji inzulina. Djeluju na jačanje imunološkog sustava. Potencijalna su pomoć kod gubitka težine. Njihov bogat, slatkasti okus, zajedno s visokim sadržajem vlakana, može biti vaš izbor za zdravi međuobrok! Goji bobice povećavaju razinu testosterona i kroz povijest su se dugo povezivale uz plodnost muškaraca.

Povećavaju broj i pokretljivost spermija, pomažu kod preuranjene ejakulacije, problema s erekcijom a poboljšavaju i izdržljivost. Neka istraživanja sugeriraju da goji bobice mogu biti alternativa lijekovima za erektilnu disfunkciju. Također se u tradicionalnoj medicini koriste i kod ženske neplodnosti te problema s neredovitom ovulacijom i slabijom funkcijom jajnika.

 

Cimet Cejlonski

Cimet je začin dobiven iz kore stabala roda Cinnamomum. Specifični miris i okus cimeta nastaje zbog visokog sadržaja ulja u spoju cinamaldehid. Kako cimet roda Cassia ima iznimno visoku ORAC antioksidativnu vrijednost (ORAC ljestvica – Oxygen Radical Absorbance Capacity predstavlja kapacitet apsorpcije kisikovih radikala) postavlja se pitanje zašto inzistiramo na cejlonskom cimetu? Kumarin koji ova biljka sadrži je hepatotoksičan i da bi se izbjegla ova nuspojava bolji izbor je cejlonski cimet koji ga sadrži znatno manje.

Cejlonski cimet superioran je jer je bogat polifenolima i pokazuje iznimnu djelotvornost u borbi s dijabetesom jer potiče učinkovitost inzulina te smanjuje inzulinsku rezistenciju koja može biti preteča šećerne bolesti i metaboličkog sindroma. Smanjuje razinu glukoze koja ulazi u krvotok nakon obroka. Učinkovita doza je oko 1-6 grama cimeta dnevno (oko 1/2-2 čajne žličice). Ima protuupalna i antibakterijska svojstva. Pomaže u regulaciji povišenog krvnog tlaka te kolesterola, posebno LDL dok na HDL kolesterol nema utjecaja. Učinkovit je i u snižavanju triglicerida, a koristi se i kod artritisa jer ima protuupalno djelovanje. Sadrži tanine, katehine, a vrlo je dobar izvor željeza, kalcija, bakra, cinka te vitamina C, K I B6. Trudnice kao i osobe koje uzimaju lijekove za razrjeđivanje krvi, povišeni krvni tlak, antibiotike trebaju se konzultirati s liječnikom ili ljekarnikom oko uporabe cimeta u prehrani.

 

Kurkuma

Kurkumin je aktivni sastojak u kurkumi povezan s brojnim zdravstvenim prednostima. Kurkuma ima snažno protuupalno i antioksidativno djelovanje. Korisna je kod upalnih bolesti crijeva, srca, raka, osteoartritisa, infekcija i neurodegenerativnih bolesti kao što su Alzheimerova bolest, Parkinsonova bolest i multipla skleroza, kod žučnih kamenaca, alergije, dijabetesa, psorijaze i drugih bolesti. Kurkumin kod srčanih bolesti poboljšava funkciju endotela koji oblaže krvne žile, a poznato je da je disfunkcija endotela glavni uzrok bolesti srca i uključuje nemogućnost endotela da regulira krvni tlak, zgrušavanje krvi i dr.

Kurkumin prelazi krvno-moždanu barijeru pa se dosta nada polaže u njegovu moguću korist kod Alzheimerove bolesti koja je najčešća neurodegenerativna bolest na svijetu i vodeći uzrok demencije. Istraživanja pokazuju da može blokirati enzim koji se smatra odgovornim za pojavu tumora u predjelu vrata i glave, a ublažava i nuspojave kemoterapije. Snižava razinu enzima odgovornih za pojavu upalnih procesa posebno kod reumatoidnog artritisa. Kurkuma ubrzava zacjeljivanje rana, a djeluje i kod drugih upalnih bolesti kože. Sadrži još i šećere, proteine, masna ulja, vitamin C, minerale- osobito kalij i dr.

Kako osigurati najbolju apsorpciju? Nativni oblik kurkume kakav se nalazi u prahu kurkume je slabo topiv u vodi, nestabilan pri kiselom pH želuca te se vrlo brzo metabolizira u jetri i izlučuje. Pripravci kurkumina u kapsulama, koji dolaze u obliku micela, imaju bolju bioraspoloživost kao i oni oblici u kojima je u sinergiji s piperinom (sastojkom iz crnog papra) ili kvercetinom. Tako dobiveni pripravci imaju bolju i bržu apsorpciju uz niže potrebne doze. Udio kurkumina u kurkumi iznosi svega 2-3%, žličica oko 2 g ga sadrži svega 40-60 mg, a standardizirani pročišćeni pripravak sadržava 400-500 mg kurkumina u jednoj kapsuli. Uz sve dobrobiti kurkuma ima i neka ograničenja u uporabi: ne preporuča se osobama s peptičkim ulkusom, problemima sa žuči, GERB-om, kod trudnica i dojilja, djece, a njegovu uporabu svakako treba izbjegavati dva tjedna prije operacije. Može stupiti u interakcije s nekim lijekovima: antiokoagulansima, protuupalnim lijekovima, antacidima, antihipertenzivima,antidijabeticima.

 

Kakao prah

Kakao prah se izrađuje od prženog i oljuštenog sjemena kakaovca. Nezaslađeni kakao prah i kakao zrno su iznimno bogati antioksidansima i polifenolima, a odlikuju se i bogatstvom minerala. Aktivne tvari iz kakao praha mogu poboljšati protok krvi i sniziti krvni tlak.

Podiže HDL kolesterol i štiti LDL kolesterol od oksidacije i snižava ga. Također može smanjiti otpornost na inzulin. Kakao je izvor esencijalnih aminokiselina, bogat je magnezijem, a sadrži i željezo, fosfor, kalij, kalcij i cink. Minerali su, osobito magnezij, snažan saveznik u borbi protiv stresa. Kakao utječe na podizanje raspoloženja tzv. hormonima sreće, kao što su serotonin, triptofan te feniletilamin koji povećava sposobnost koncentracije i poboljšava memoriju. Također je odličan tonik i diuretik. Kakao sadrži teobromin koji potiče koncentraciju, ima antibakterijska svojstva i u manjoj mjeri kofein. Tanini- gorke tvari iz skupine polifenola potiču izlučivanje želučanih sokova, sprječavaju razvoj patogenih mikroorganizama, a djeluju i umirujuće. Ukoliko ne konzumirate kakao u prahu jedite tamnu čokolada jer tamnije je zdravije.

 

MACA (Lepidium meyenii)

Maca, podrijetlom iz Perua, ponekad se naziva i peruanskim ginsengom, a obično je dostupna u obliku praha ili kao dodatak prehrani u obliku kapsula. Okus je prepoznatljivo zemljano-orašasti. Korijen mace je vrlo hranjiva namirnica, spada u kategoriju superhrane, a tradicionalno se koristila za povećanje imuniteta, vitalnosti, libida i plodnosti. Također poboljšava energiju i izdržljivost. Korijen biljke maca sadržava vitamine B1, B2, B12 i C, alkaloide, mikro i makro elemente, ugljikohidrate, proteine, vlakna, masne kiseline, fruktozu, škrob, tanine, natrij, kalij, kalcij, bakar, cink, željezo, mangan, silicij i magnezij. Osim toga, jedinstvena je po tome jer sadrži i četiri alkaloida –macain 1, 2, 3 i 4 koji su jedinstveni za ovu biljku.

Zanimljiva je činjenica da maca ima mogućnost prepoznavanja potreba vašeg organizma te je zbog toga dobila nadimak “pametna biljka”. Ukoliko organizam proizvodi premalo određenog hormona, maca će potaknuti njegovu proizvodnju, a ako je određenog hormona previše, maca će usporiti njegovo stvaranje. Poznata je po tome što povećava libido i kod muškaraca i kod žena, a kod muškaraca povećava plodnost jer poboljšava kvalitetu, volumen i pokretljivost spermija.

Pomaže olakšanju neugodnih simptoma u menopauzi koje izaziva prirodni pad hormona estrogena (navale vrućine, znojenje, nesanica, nervoza). Pozitivno djeluje na raspoloženje a može i smanjiti simptome depresije i anksioznosti, osobito kod žena u menopauzi, za što su odgovorni flavonoidi iz biljke. Povećava energiju, snagu i izdržljivost i zato je popularna kod sportaša radi unaprjeđenja sportskih performansi i bržeg oporavka nakon treninga i natjecanja. Pokazalo se da je učinkovita u dobivanju mišićne mase te povećanju snage, energije i izdržljivosti.

Maca može poboljšati funkciju mozga te koncentraciju i pamćenje. Neka istraživanja pokazuju da može smanjiti veličinu prostate kod muškaraca. Povećanje prostate, poznato i kao benigna hiperplazija prostate (BHP), uobičajeno je kod muškaraca starije dobi. Studije učinak mace na prostate povezuju s visokim sadržajem glukozinolata, koji su povezani i sa smanjenim rizikom od raka prostate.

Može se uzeti kao dodatak prehrani u obliku kapsula ili se prah mace može dodati u zobene pahuljice, energetske pločice, cijeđene sokove i dr. Optimalna doza za ljekovitu uporabu nije utvrđena, međutim, doza korijena mace u prahu koja se rabi u istraživanjima obično se kreće od 1,5 do 5 grama dnevno. Kod problema sa štitnjačom potreban je oprez u uporabi ove biljke. Razlog je taj što maca sadrži goitrogene, tvari koje mogu ometati normalnu funkciju štitne žlijezde. Veća je vjerojatnost da će ti spojevi utjecati na osobe koje imate smanjenu funkciju štitnjače – hipotireozu. Na kraju, trudnice i dojilje trebaju se svakako posavjetovati s liječnikom ili ljekarnikom prije uzimanja biljke maca.

 

ROGAČ (Ceratonia siliqua)

Da superhrana nije nužno namirnica egzotičnog imena i visoke cijene dokaz je nama dostupna i dobro poznata biljka – rogač. A koliko smo uopće upoznati sa svim njegovim blagodatima i povoljnim učinkom na zdravlje? Rogač u prahu dobivamo iz suhih, prženih mahuna rogača i sličan je kakao prahu, a ponekad ga i zamjenjuje. Često se koristi kao prirodni zaslađivač i korigens u prehrambenoj industriji. Slatkog je i jedinstvenog okusa. Rogač u prahu gotovo ne sadrži masnoće. Ako ste na prehrani s niskim udjelom masti rogač je dobar izbor, ali imajte na umu da sadrži više šećera i ugljikohidrata nego kakao prah.

Samo 2 žlice rogača u prahu imaju 6 grama šećera (oko 1,5 žličice). Ne sadrži natrij i izvrstan je izbor osobama koje trebaju smanjiti unos natrija. U svakodnevnoj prehrani unosimo ga previše, a on može povećati rizik od visokog krvnog tlaka, srčanog udara, osteoporoze i izazvati zdravstvene probleme s bubrezima. Rogač sadrži kalcij, ali ne i oksalate koji smanjuju sposobnost tijela da apsorbira kalcij. Kalcij je mineral važan za zdravlje kostiju, a pomaže srcu, živcima i mišićima. Dvije žlice rogača u prahu imaju 42 mg kalcija ili 4 % RDA.

Rogač ima visok sadržaj vlakana, 2 žlice rogača u prahu imaju gotovo 5 grama vlakana, više od 20 % RDA. Vlakna pomažu da ostanete duže siti i jedete manje, sprječavaju zatvor, održavaju zdrava crijeva, kontroliraju šećer u krvi, snižavaju kolesterol. Studije pokazuju da antioksidativni polifenoli u netopljivim vlaknima u rogaču snižavaju ukupni kolesterol i LDL (loš) kolesterol kod osoba s povišenim kolesterolom. U rogaču u prahu nalazi se još i željezo, magnezij, kalij te vitamini B skupine. Rogač ne sadrži gluten, što je posebno značajno osobama koje su intolerantne ili alergične na taj protein.

Zahvaljujući sadržaju tanina (polifenoli koji se nalaze u nekim biljkama), rogač se koristi kao prirodni lijek protiv proljeva. Oni inhibiraju probavne enzime i povoljno djeluju na sastav crijevnih bakterija. Zato rogač djeluje umirujuće na želučanu i crijevnu sluznicu te se koristi i za ublažavanje mučnina. Dobar je izvor antioksidansa, pogotovo polifenola. U istraživanjima se navodi da sadrži čak 24 polifenolna spoja, uglavnom galsku kiselinu i flavonoide. Pokazalo se da i galska kiselina i flavonoidi smanjuju oksidacijski stres. Uporaba rogača je svestrana, koristi se u pripravi slastica, napitaka, dodaje u smoothije, u tijesto za palačinke, kao posip ili namaz, te u farmaceutskoj i prehrambenoj industriji za razne namjene.