Aktualno

Aktualnosti i novosti iz svijeta zdravlja i vitalnosti

Spriječimo sportske ozljede

Bavljenje sportom pozitivno utječe na naš organizam i zdravlje jer smanjuje oslobađanje hormona stresa, a pretjerana izloženost stresu jedan je od glavnih okidača za većinu bolesti.

Pola sata tjelesne aktivnosti može smanjiti rizike za razvoj nekih oboljenja, posebice šećerne bolesti i kardiovaskularnih tegoba kod pretilih osoba.

Za starije osobe fizička aktivnost je izuzetno važna jer se na taj način mogu spriječiti brojne zdravstvene tegobe koje dolaze s godinama. Vježbanje doprinosi jačanju mišića i boljoj pokretljivosti, a osobe starije od 65 godina vježbe trebaju birati u skladu sa svojim fizičkim mogućnostima i uz savjetovanje s liječnikom.

 

VJEŽBAJTE PAŽLJIVO

Kada osobe ne vježbaju pravilno ili se ne zagrijavaju prije vježbanja, može doći do sportske ozljede. Pojam sportske ozljede se odnosi na ozljede zadobivene tijekom bavljenja sportom ili rekreativnim vježbanjem. Većina sportskih ozljeda se može spriječiti pravilnom pripremom.

Akutne ozljede
Nastaju iznenada i manifestiraju se u vidu oštre boli koja je nastala uslijed traume (iščašenja, uganuća, istegnuća). Simptomi se javljaju nakon nekoliko minuta u vidu crvenila, otekline, krvarenja u žarištu ozljede i kao posljedicu imaju stvaranje hematoma koji ograničava opseg pokreta.

Kronične ozljede
Nastaju postupno, najčešće kao posljedica prekomjernog treniranja, neadekvatnog opterećenja, ponavljanjem mikrotrauma koje nadvladava sposobnost reparacije tkiva te dolazi do takozvanog sindroma prenaprezanja, koje ima za posljedicu stvaranje upala tetiva. Uglavnom stradaju meka i potporna tkiva.

Ozljede zglobova
Česte su nakon pada s bicikla i padova u kontaktnim sportovima. Uobičajene ozljede zglobova su ozljede koljena, zapešća, laktova, ramena, skočnog zgloba. Simptomi su bol, ukočenost, slabost, nestabilnost, oticanje i nepokretnost.

Ozljede mišića i tetiva
Nastaju prilikom pretjeranog istezanja mišića ili tetive. Pojavit će se bol, osjetljivost ili nemogućnost kretanja, kontrakcije mišića i gubitak snage.

Ozljede ligamenata
Ligamenti su vlaknasta, pomalo elastična tkiva koja povezuju kosti u tijelu. Njihova funkcija je stabilizacija zgloba, kontroliraju i raspon kretnji zgloba (na primjer, onemogućuju da se lakat izvije prema nazad; pomažu u izvođenju složenih, koordiniranih aktivnosti prilikom bavljenja sportom).

 

PRVA POMOĆ KOD OZLJEDE

R.I.C.E.R pravilo R(est) – mirovanje, I(ce) – led, C(ompression) – pritisak, E(levation) – povišen položaj i po potrebi imobilizacija. Pomaže kod iščašenja, manjih podljeva, boli mišića i bolnih kretnji te sprječava daljnje ozljeđivanje. Ukoliko se odmah i ispravno primijeni, može ubrzati oporavak.

  1. Odmor je prva linija obrane od svih sportskih ozljeda.
    Sprječava bol i ozljede zgloba, kao i daljnje ozljeđivanje zahvaćenog područja.
  2. Hlađenje tkiva pomaže smanjiti bol, oticanje i unutarnje krvarenje. Ozljedu možete hladiti hladnim oblogom ili hladnim sprejem. Hladni oblog ne stavljajte direktno na kožu, osobito ako je koža oguljena (tada nemojte koristiti ni sprej), već led omotajte u ručnik i stavite ga na ozlijeđeno područje. Ostavite ga ondje 15 – 20 minuta, nikako dulje. Ponovno ga stavite nakon nekoliko sati. Primjena hladnog obloga unutar prvih 48 sati može smanjiti oteklinu.
  3. Pritisak ostvaren nošenjem stabilizacijske kopče, flastera ili zavoja zaustavit će dodatno oticanje.
    Zavoj ne smije biti prečvrsto stegnut.
  4. Povišeni položaj i podizanje ozlijeđenog dijela tijela, uz pomoć jastuka, pomoći će pri smanjenju krvarenja i oticanja. Smanjenje otekline dovodi i do smanjenja boli.
    Kod ozljeda donjih udova, zglob biste trebali podignuti iznad razine kuka.

 

KAKO SPRIJEČITI OZLJEDE

  1. PRAVILNO SE ZAGRIJTE
    Nemojte početi s vježbanjem ako ste niste zagrijani. Napravite 10-minutno zagrijavanje (trčanje na mjestu ili poskakivanje)
    prije sportske aktivnosti da biste povećali tjelesnu temperaturu i smanjili vjerojatnost ozljeda mišića.
  2. POLAGANO POVEĆAVAJTE RAZINU VJEŽBANJA
    Nemojte pretjerati u početku. Prihvatite i poštujte ograničenja vašeg tijela. Prilagodite vaše aktivnosti.
    Bavite se svojim omiljenim sportom ili tjelovježbom barem tri puta tjedno da biste održali pravu kondiciju.
  3. DRŽITE UMJERENU RAZINU AKTIVNOSTI KROZ TJEDAN
    Mišićima dajte vremena da se opuste između dva sata vježbanja.
    Nemojte u dan ili dva utrpati količinu vježbanja koja je primjerena jednom tjednu.
  4. RASTEZANJE I RELAKSACIJA
    Poslije vježbanja rastezanje i relaksacija povećava prokrvljenost i elasticitet umornih i napetih mišića,
    te potpomaže brže odstranjenje nakupljene mliječne kiseline.
  5. PAŽLJIVO BIRAJTE OPREMU
    Ovisno o sportu, to može biti zaštitna oprema, kao štitnik za koljeno, štitnik za zglob, kaciga ali i odgovarajuća obuća.
    Treba voditi brigu i o podlozi.