Rak je drugi najčešći uzrok smrti u Hrvatskoj, odmah nakon bolesti srca i krvožilnog sustava. Znanstvenici smatraju da bi se brojnost ove bolesti mogla smanjiti za više od trećinu usvajanjem zdravih navika življenja i redovnim pregledima.
Što je rak, a što karcinom?
Rak, neoplazma ili novotvorina (grč. neos – nov, plasia – rast) je općeniti pojam za veći broj bolesti, i u nas uvriježen narodni naziv za zloćudne tumore. No, prema istraživanjima, postoji više od 100 različitih vrsta raka od kojih je karcinom među najzastupljenijima.
Karcinom je vrsta raka, zloćudna bolest čije su tumorske stanice porijekla epitelnih stanica. Karcinomi čine 90% svih tumora tkiva. Epitelne stanice se nalaze na površini organa i tkiva, ili oblažu unutrašnje slojeve istih. Na primjer probavni sustav, kao i koža, obloženi su epitelnim stanicama.
Na pojavu karcinoma utjecat će razni čimbenici rizika. Genetsku predispoziciju za njihov nastanak ne možemo promijeniti, no štetne navike itekako možemo. Dapače, moramo!
Prestanite pušiti
Prema procjenama, pušenje uzrokuje oko 22% smrti od karcinoma godišnje (na svjetskoj razini). Pušenje predstavlja veći rizični faktor nastanka brojnih karcinoma: karcinoma pluća, jednjaka, usne šupljine, larinksa, bubrega, mokraćnog mjehura, želuca, pankreasa i grlića maternice. Oko 70% karcinoma pluća može se povezati s pušenjem kao pojedinačnim faktorom rizika. Dokazano je da čak i pasivno pušenje povećava rizik pojave karcinoma pluća.
Riješite se suvišnih kilograma i jedite zdravo
Postoji povezanost između pretilosti, prekomjerne tjelesne mase i pojave nekih karcinoma, kao što su karcinom jednjaka, dojke, kolorektalni karcinom i karcinom bubrega. Učestalo konzumiranje crvenog mesa i suhomesnatih proizvoda može biti povezano s pojavom karcinoma debelog crijeva. Uravnotežene prehrambene navike i redovita tjelesna aktivnost osnova su zdravlja i prevencije kroničnih bolesti. Posebno treba voditi računa o optimalnom omjeru omega-3 masnih kiselina i omega-6 masnih kiselina. Kako bismo to postigli, potrebno je u prehranu uvrstiti losos, tunu, skušu, haringu, srdelu, kao i maslinovo ulje, laneno ulje ili sjemenke lana. Važno je jesti što više voća i povrća koji obiluju antioksidansima, odnosno mineralima i vitaminima koji su korisni u prevenciji karcinoma.
S alkoholom umjereno
Ovisno o količini i učestalosti konzumacije alkohola, povećava se i rizik pojave karcinoma, a posebno ako osoba uz učestalu konzumaciju alkohola i puši. Neumjerena konzumacija alkohola rizični je faktor pojave mnogih karcinoma: karcinoma usne šupljine, dušnika, jednjaka, jetre, kolorektalnog karcinoma i karcinoma dojke. Za pojedine karcinome, utjecaj alkohola različit je kod muškaraca i kod žena. Primjerice, 22% karcinoma usne šupljine i ždrijela povezuje se, između ostalog, i s konzumacijom alkohola, dok je kod žena ova povezanost uočena u 9% karcinoma. Ova razlika pripisuje se prosječnoj količini konzumacije koja se razlikuje kod muškaraca i žena.
Radite redovne preglede i testiranja
Mikroorganizmi su odgovorni za oko 22% smrti od karcinoma u zemljama u razvoju i za 6% smrti od karcinoma u razvijenom svijetu. Ako ste žena, već znate da je redoviti Papa test nešto što morate činiti bar jednom godišnje kako biste spriječili razvoj karcinoma cerviksa. Hepatitis B i C rizični su faktori pojave karcinoma jetre, a Helicobacter pylori povećava rizik pojave karcinoma želuca.
Čuvajte se sunčevih zraka
Ultraljubičasto zračenje, odnosno pretjerana izloženost sunčevim zrakama, može uzrokovati tumore kože kao što su bazocelularni karcinomi, karcinomi skvamoznih stanica ili melanomi. Izbjegavanje pretjeranog izlaganja suncu, izbjegavanje izlaganja kad je zračenje najintenzivnije, zaštitne kreme s visokim zaštitnim faktorom, odjeća i zaštitna pomagala poput šešira ili kape važni su u prevenciji ovih tumora.
Dakle, na pojavu raka ne možemo utjecati u potpunosti, ali svoje zdravlje ipak možete držati u svojim rukama. Primarna prevencija je ključ - krenite već danas u zdraviji (i duži) život!
Izvori podataka: onkologija.hr, worldcancerday.org