Filteri

Besplatna dostava za sve narudžbe iznad 300 kuna

Košarica (0)

Dobre bakterije za dobro zdravlje

09.08.2018

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, probiotici su „živi mikroorganizmi, koji, kada se unesu u dovoljnim količinama, imaju dobrobiti za zdravlje domaćina“.

Bakterije koje imaju pozitivan utjecaj na čovjekov organizam, zovu se „dobre bakterije“. One žive u probavnom sustavu gdje čine zajednicu mikroorganizama – crijevnu mikrobiotu.
Brojna znanstvena istraživanja otkrila su da dobre bakterije mogu poboljšati ili pozitivno utjecati na probavu, imunitet, funkciju mozga i brojne druge fiziološke procese, a samim time i smanjiti rizik od mnogih bolesti. Znanstvena istraživanja potvrdila su povezanost neravnoteže crijevne mikrobiote s bolestima poput pretilosti, sklonosti mentalnim bolestima, dijabetesa tipa II, metaboličkog sindroma, sindroma iritabilnog crijeva, kroničnih upalnih bolesti crijeva, čak i rizikom od kolorektalnog karcinoma.

Što su probiotici?

Njihova zadaća je potaknuti obnovu i uspostavljanje ravnoteže crijevne mikrobiote, tako što će se nastaniti u crijevima ili pak svojim djelovanjem pomoći naseljavanju drugih dobrih bakterija u crijevima. Probiotički proizvodi najčešće sadrže bakterije roda Lactobacillus i Bifidobacterium.

Kako prepoznati narušenu ravnotežu crijevne mikrobiote?

Crijevna mikrobiota je izrazito osjetljiva na stres i napore koje nosi moderan način života i prehrane. Osim toga, antibiotici ili drugi teški lijekovi će uzrokovati smanjenje broja i raznolikosti dobrih bakterija. Takvu neravnotežu prepoznajemo po neugodnim simptomima poput proljeva, nadutosti, plinova, zatvora i bolova u trbuhu.

Kako vratiti crijevnu mikrobiotu u ravnotežu i održavati je?

Crijevna mikrobiota može se uravnotežiti uzimanjem nekog od različitih oblika probiotičkih dodataka prehrani (suspenzije, kapsule, tablete za žvakanje itd.) ovisno o simptomima i potrebama organizma. Danas je na tržištu dostupna i široka paleta probiotičkih proizvoda s dodatkom drugih blagotvornih sastojaka: enzima, vitamina ili prebiotika – tvari koje potiču rast probiotičkih bakterija (npr. glukooligosaharidi ili inulin). Za održavanje postignute ravnoteže također je vrlo važno pripaziti na prehranu. Preporučuje se raznolika prehrana bogata prehrambenim vlaknima: voće, povrće, mahunarke, orašasto voće, sjemenke i žitarice te fermentirani proizvodi. Prehrambena vlakna su hrana za bakterije i njihov nedostatak će uzrokovati smanjenje broja i vrsta bakterija. Ono što također ne smijemo zaboraviti je uzimati dovoljne količine vode da bi se hranjive tvari otopile i bile dostupne za razgradnju i apsorpciju nutrijenata.

Imaju li dodaci prehrani s probiotičkim bakterijama nuspojave?

Dosadašnja istraživanja pokazuju pozitivan utjecaj probiotika na održavanje zdrave crijevne mikrobiote. Nuspojave za vrijeme uzimanja probiotika su rijetke u zdravih osoba. Tijekom razdoblja kolonizacije, može se javiti osjećaj nadutosti zbog prilagodbe crijevne mikrobiote na nove bakterije. To je blaga, prolazna pojava koja može potrajati nekoliko dana i nije neuobičajena.

Probiotici su se pokazali veoma sigurnima, a bakterijske vrste koje se u njima nalaze prisutne su u čovjekovoj prehrani kroz razne mliječne ili fermentirane proizvode već stotinama godina.

Svoju dozu probiotika potražite ovdje.

Newsletter
Prijavi se na newsletter i prvi saznaj koje te pogodnosti očekuju u Pablo ljekarnama i webshopu.