Aktualno

Aktualnosti i novosti iz svijeta zdravlja i vitalnosti

Kako pobijediti pretilost

Jeste li znali da čak 50% odraslih osoba u Europi ima prekomjernu tjelesnu masu, od čega je 20% pretilo?

Epidemija pretilosti


Pretilost je kronična bolest i definira se kao stanje abnormalnog ili prekomjernog nakupljanja masnog tkiva, do te mjere da dolazi do narušavanja zdravstvenog stanja. U svom konačnom obliku nastaje međudjelovanjem genetskih, metaboličkih, socijalnih, kulturnih, psiholoških i bihevioralnih čimbenika. Svjetska zdravstvena organizacija (engl. WHO) proglasila je pretilost globalnom epidemijom koja predstavlja jedan od trenutno najvećih zdravstvenih problema.

Prema nekim podacima, prekomjerna tjelesna masa i pretilost odgovorni su za oko 80% slučajeva dijabetesa tipa 2, 35% ishemijske bolesti srca i 55% kardiovaskularnih bolesti među odraslima u Europi. Te bolesti zajedno uzrokuju više od milijun smrti svake godine. Također, neki podaci pokazuju da je rastući broj pretjerano uhranjenih osoba u svijetu prerastao broj pothranjenih zbog gladi (koji je procijenjen na 600 milijuna ljudi).

 

Izračunajte svoj indeks tjelesne mase – ITM (engl. BMI)

Indeks tjelesne mase (ITM) jednostavan je i najčešće korišten alat za razvrstavanje različitih stupnjeva uhranjenosti. Izračunava se iz tjelesne mase u kilogramima podijeljenim kvadratom visine u metrima (kg/m2).

Primjerice,  ITM osobe tjelesne mase 62 kg i visine 1.67 m = 62/1.672 = 62/2,8 = 22,2 kg/m2 i osoba spada u normalno uhranjene.

Pošto ITM ne uzima u obzir tjelesnu građu pojedinca (udio masnog, mišićnog i koštanog tkiva te vode), njegova je uporaba ograničena. Prema važećim kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije, iz sljedeće tablice možete očitati svoj stupanj uhranjenosti.

 

Stupanj uhranjenosti BMI (kg/m2) Stupanj gojaznosti
Pothranjenost < 18,5
Normalno 18,5-24,9
Prekomjerna tjelesna masa 25,0-29,9
Gojaznost 30,0-34,9 I
35,0-39,9 II
Ekstremna gojaznost > 40 III

 

Bolest modernog čovjeka

 

Jeste li znali da pretile osobe imaju 20% veći rizik od preuranjene smrti u odnosu na osobe čiji je ITM unutar normalnih vrijednosti? Pretilost je bolest karakteristična za „modernog čovjeka“ koji u nedostatku vremena bira brzu hranu, jede sve češće i veće obroke te živi sjedilačkim načinom života. Kontinuirani energetski „višak“ dovodi do stanja prekomjerne tjelesne mase, a dugoročno i do pretilosti.

To ne znači da samo trebamo jesti manje i kretati se više da bismo gubili na tjelesnoj masi. Brojni su uzroci i manifestacije pretilosti pa joj treba pristupiti različitim (ne)farmakološkim strategijama. Liječenje u prvom redu podrazumijeva potpunu i trajnu promjenu životnih navika. Dugotrajni pristup regulaciji tjelesne mase mora uključivati uravnoteženu prehranu, umjereni energetski unos i redovitu tjelesnu aktivnost, ali i želju za promjenom.  

 

Kako promijeniti navike?

Vaš plan može izgledati ovako:

Razmjeri i posljedice pretilosti zahtijevaju multidisciplinaran pristup liječenju. Tim stručnjaka mora se sastojati od liječnika obiteljske medicine, ljekarnika, endokrinologa, nutricionista i psihologa kako bi liječenje bilo što uspješnije.

 

Ana Oguić, mag.nutr.

 

Izvor:

Matsuda, M., Shimomura, I. (2013) Increased oxidative stress in obesity: Implications for metabolic syndrome, diabetes, hypertension, dyslipidemia, atherosclerosis, and cancer. Obes Res Clin Pract. doi: 10.1016/j.orcp.2013.05.004

Ofei, F. (2007) Obesity - A Preventable Disease.  Ghana Med J. 41(3): 145.

Pokrajac-Bulian, A. (2011) Pretilost – spremnost za promjenu načina življenja. Jastrebarsko, Naklada Slap.

Tsigos, C., Hainer, V., Basdevant, A., Finer, N., Fried, M., Mathus-Vliegen, E., Micic, D., Maislos, M., Roman, G., Schutz, Y., Toplak, H., Zahorska-Markiewicz, B. (2008) Management of Obesity in Adults: European Clinical Practice Guidelines. Obesity Facts. 1, 106–116.

Zimmet, P.Z., Alberti, K.G. (2006) Introduction: Globlization and the non-communicable disease epidemic. Obesity (Silver spring). 14, 1-3.