Uzimanjem probiotika tijekom terapije antibioticima važno je jer antibiotici, iako su ključni u liječenju teških bakterijskih infekcija, ne razlikuju "dobre" od "loših" bakterija. Zbog toga mogu uništiti korisne bakterije koje čine sastav naše crijevne mikrobiote, što dovodi do njenog poremećaja.

Promjene u crijevima mogu izazvati probavne tegobe, a najčešća nuspojava je proljev, osobito kod djece koja primaju antibiotike širokog spektra. Probiotici pomažu u vraćanju ravnoteže crijevne mikrobiote i dokazano su učinkoviti u prevenciji proljeva uzrokovanog antibioticima.

Liječenje ulceroznog kolitisa usmjereno je na:

• kontroliranje upale
• ublažavanje simptoma
• održavanje remisije.

Budući da je ovo kronična bolest s periodima pogoršanja i poboljšanja.

Liječenje može varirati ovisno o težini bolesti, lokalizaciji upale i individualnim karakteristikama pacijenta.

Prvo, ključna stvar je spriječiti dehidraciju, pa biste trebali piti puno tekućine, poput vode, bistrih juha i čajeva. Možete koristiti i oralnu rehidracijsku otopinu (ORS) kako biste nadoknadili elektrolite izgubljene proljevom.

Uz to, preporučuje se prelazak na BRAT dijetu, koja uključuje lako probavljive namirnice poput banana, bijele riže, umaka od jabuka i tosta. Ove namirnice pomažu smiriti crijeva i spriječiti daljnju iritaciju. Za zaustavljanje proljeva mogu se koristiti i određeni preparati poput aktivnog ugljena i probiotika, posebno ako proljev nije povezan s ozbiljnijom infekcijom.

Nadutost je uzrokovana neravnotežom prirodne crijevne flore pri čemu dolazi do povećane kolonizacije crijeva bakterijama koje stvaraju plin. Najčešći uzroci uključuju određene prehrambene navike i način jedenja – užurbano konzumiranje hrane uzrokuje gutanje više zraka koji tada ulazi u probavni trakt. Masna ili slatka hrana, kao i prekomjerna konzumacija alkohola ili kave, mogu uzrokovati nadutost.

Nadutost je također jedan od simptoma sindroma iritabilnog crijeva. Psihološki čimbenici kao što su stres ili anksioznost također mogu dovesti do stvaranja plinova u crijevima. Jedite polako i temeljito žvačite hranu kako biste spriječili gutanje zraka, izbjegavajte gazirana pića, koristite probiotike kako biste zaštili crijevnu sluznicu i uravnotežili probavnu funkciju.

Većina pacijenata koji su zaraženi bakterijom H.Pylori nemaju nikakve simptome te i ne znaju da su zaraženi. Kod ostalih se javljaju sljedeći simptomi: bolovi u želucu (osobito na prazan želudac), žgaravica, nadutost, podrigivanje, mučnina, povraćanje.

Prva linija liječenje se najčešće provodi takozvanom kombiniranom trojnom terapijom s dva antibiotika i jednim lijekom koji smanjuje kiselost želučane sluznice tijekom 10 do 14 dana. Nakon provedene antibiotske terapije, liječenje protusekretornim lijekom produljuje se do osam tjedana. Iskustvo je pokazalo da i probiotici (Lactobacillus acidophillus) u znatnoj mjeri pomažu i pospješuju izlječenje.