Pet činjenica koje je dobro znati o suncu i koži

1. Sinteza vitamina D

Sunce je prirodni izvor vitamina D, koji je važan za zdravlje kostiju i neophodan je za normalno funkcioniranje organizma. Kada je koža izložena sunčevoj svjetlosti, ona proizvodi vitamin D iz endogenog kolesterola pod utjecajem UVB zračenja. Kako biste održali zdravu razinu vitamina D u krvi, potrebno je biti na suncu 15 do 20 minuta, tri dana u tjednu.

2. Sunčane opekline

Pretjerano izlaganje suncu može uzrokovati opekline. UVB zrake uglavnom utječu na površinski sloj kože, epidermis, i odgovorne su za sunčane opekline. Opekline od sunca očituju se kao crvenilo, bol, pojava mjehurića i ljuštenje kože. Važno je zaštititi kožu od opeklina korištenjem kreme za zaštitu od sunca, nošenjem zaštitne odjeće i traženjem hlada tijekom najjačeg intenziteta sunca.

3. Tamnjenje kože

Kada je koža izložena UV zračenju, proizvodi više melanina, pigmenta odgovornog za boju kože. Ova povećana proizvodnja melanina dovodi do preplanulog tena, što je prirodni obrambeni mehanizam kože od daljnjeg UV oštećenja. Međutim, važno je napomenuti da je preplanulost znak oštećenja kože, a dugotrajno izlaganje UV zračenju može povećati rizik od raka kože.

4. Preuranjeno starenje kože

Kronično izlaganje suncu može doprinijeti preuranjenom starenju kože. UVA zrake ne uzrokuju trenutno vidljiva oštećenja, ali prodiru dublje u kožu od UVB zraka, sve do dermisa.

UVA zrake oštećuje vlakna kolagena i elastina u koži, što dovodi do pojave bora, finih linija, opuštene kože i staračkih pjega. Taj se proces naziva fotostarenje.

Također, mnogi nisu nikada čuli za plavu svjetlost, "plavoljubičasti" dio vidljivog spektra sunčevih zraka, koji  sadrži najviše energije, pa otuda i naziv visokoenergetska vidljiva plava svjetlost. Kreće se u rasponu od 380 nm do 500 nm, nešto duže od dometa UVA zraka, ali i preklapajući se s njima.

Za razliku od nevidljivog UVB i UVA zračenja, nakon što padne mrak, prijetnja od plave svjetlosti ne prestaje kad sunce zađe. Visokoenergetska plava svjetlost je također dio spektra umjetnog svjetla, nastalog kao rezultat modernog života i visoke tehnologije, zbog čega smo izloženi plavoj svjetlosti koja se odašilje iz zaslona različitih elektroničkih uređaja.

Prvo proučavana u oftalmologiji, plava svjetlost brzo je postala važna i u dermatologiji, jer prodire još dublje u kožu, u usporedbi s UVB i UVA zrakama, i dugoročno uzrokuje duboka oštećenja kože zbog promjena u strukturi i funkciji stanica. Dopire do dijelova na kojima nalazimo elastin i kolagen, pa pretjerana izloženost može također rezultirati preuranjenim starenjem kože, gubitkom čvrstoće te povećati vidljivost bora.

5. Rak kože

Izlaganje UV zračenju, osobito suncu, glavni je čimbenik rizika za razvoj raka kože. Dva najčešća tipa raka kože su karcinom bazalnih stanica i karcinom pločastih stanica, koji se obično mogu liječiti ako se rano otkriju. Melanom, agresivniji oblik raka kože, također može biti uzrokovan izlaganjem UV zrakama i ima veći rizik od širenja na druge dijelove tijela.

U malim dozama sunce ima pozitivan učinak na naše raspoloženje i potiče stvaranje višestruko korisnog vitamina D, dok s druge strane uzrokuje rak kože osjetljivim pojedincima. Zato, za bezbrižno uživanje na suncu, moramo se zaštititi i to što je moguće bolje.

Kako biste zaštitili kožu od štetnog utjecaja sunca, važno je poduzeti mjere opreza kao što su nošenje kreme za sunčanje s visokim zaštitnim faktorom (SPF), traženje hlada, nošenje zaštitne odjeće i korištenje sunčanih naočala za zaštitu očiju od UV zračenja. Danas, zaštita od sunca ultra širokog spektra, novi je standard za maksimalnu prevenciju fotostarenja i raka kože.

Redoviti pregledi kože i savjetovanje s dermatologom također su preporučljivi za rano otkrivanje bilo kakvih kožnih abnormalnosti ili potencijalnog raka kože.