Alergije

Alergije su posljedica promijenjenih reakcija organizma protiv specifičnih antigena (alergena). Alergije se javljaju u raznim oblicima i razlikuju se težinom od blago neugodnih do opasnih po život. Imunološki sustav štiti organizam od stranih tvari (antigena) stvarajući antitijela i druge kemijske tvari. Alergijska reakcija javlja se kad imunološki sustav ne može razlikovati dobro od lošega te oslobađa vrstu kemijske tvari (histamin) koja napada bezopasnu tvar kao da se radi o prijetnji. Histamin izaziva mnoge simptome koji se povezuju s alergijama. Alergije se javljaju u mnogo različitih oblika i uobičajeno je da se kategoriziraju prema vrstama tvari koje ih uzrokuju ili dijelovima tijela koje pogađaju. 

Alergije dijelimo na:

• kožne alergije
• respiratorne alergije
• astmu
• alergije na hranu
• alergije na lijekove
• alergije na ubod kukaca

U daljnjem ćemo tekstu veću pozornost posvetiti respiratornim alergijama tj. alergijskom rinitisu.

Alergijski rinitis

Alergijski rinitis je kronična upala sluznice nosa uzrokovana nekim alergenom. Javlja se u dva oblika: trajni i sezonski. Kod trajnog oblika smetnje traju gotovo cijelu godinu zbog stalne izloženosti alergenima koji su najčešće grinje, kućna prašina, tekstilna vlakna i slično. Kod sezonskog oblika smetnje se javljaju u određenom dijelu godine, a najčešći su alergeni peludna trava, drveća, korovi i sunce.

U kontinentalnoj Hrvatskoj imamo tri maksimuma koncentracije peludi u zraku:

• ranoproljetni – drveće i grmovi (lijeska, joha, breza)
• ranoljetni – razne trave
• ljetno-jesenski – zeljaste biljke, korovi, ambrozija

Uzroci

Uzroci alergijskog rinitisa su cjelogodišnji ili sezonski alergeni. Cjelogodišnji alergeni su kućna prašina, grinje, dlake životinja ili plijesni. Oblik rinitisa koji se javlja u određeno doba godine zovemo sezonski, a uobičajeni termin peludna groznica objedinjuje alergijsku hunjavicu i alergijski konjunktivitis. Pojavljuje se u vrijeme kada se u zraku nalaze čestice peludi drveća, trava ili korova. Za nastanak bolesti potrebna je određena koncentracija peludi u zraku, a simptomi su izraženiji što je ona veća. Najčešće se javlja u proljeće i ljeto. Najveća koncentracija peludi je ujutro, za sunčana i vjetrovita dana.

Alergija je neuobičajen odgovor našeg imunološkog sustava na razne čimbenike iz okoliša. Kod osoba alergičnih na pelud razvijaju se protutijela koja vezana u kompleks s peludnim alergenom daju signal imunološkim stanicama za pokretanje niza reakcija koje završavaju oslobađanjem histamina i drugih tvari (prostaglandin, leukotrieni) koje izazivaju upalu i alergijske simptome. Prilikom prvog kontakta alergena i antitijela ne dolazi do alergijske reakcije, nego samo do stvaranja specifičnih antitijela protiv tog alergena. Taj period stvaranja preosjetljivosti naziva se senzibilizacija. Pri ponovljenom kontaktu, antitijela (imunoglobulini) prepoznaju alergen, nastoje ga izbaciti iz organizma proizvodeći velike količine imunoglobulina E (IgE). Molekule IgE pričvršćene su uz stanice nazvane mastociti ili bazofili. Mastociti s receptorom za IgE na površini i mnoštvom granula u svojoj citoplazmi pucaju i oslobađaju različite medijatore alergijskih reakcija, među kojima je najvažniji histamin. Svojim vazodilatacijskim djelovanjem histamin uzrokuje upalnu reakciju u tkivu, što rezultira neugodnim simptomima.

Simptomi

Simptomi alergijske reakcije mogu biti lokalizirani na organ putem kojeg je alergen ušao u organizam, na kožu ili sluznice, probavni ili dišni sustav, a mogu biti i sustavni, odnosno zahvatiti cijeli organizam.

Kontakt alergena iz okoliša sa sluznicom dišnog sustava uzrokuje kod senzibilizirane osobe tipične neugodne simptome na zahvaćenim organima. Tako nastaju alergijski rinitis i/ili konjunktivitis, a na donjim dišnim putovima astma. Upalnim procesom zbog preosjetljivosti sluznice nosa na neki alergen, ona gubi svoju osnovnu zaštitnu funkciju i uzrokuje niz tegoba. Nos djeluje poput filtra, ovlaživača i grijača i tako priprema zrak iz atmosfere koji ulazi u pluća. Kad nos više ne vrši svoju zaštitnu funkciju, u pluća ne dolazi kvalitetno pripremljen zrak pa postoji opasnost od astme. Simptomi alergijskog rinitisa su slični prehladi, no traju duže i javljaju se u isto doba godine.

Najčešći simptomi: začepljenost nosa, pojačana sekrecija iz nosa, kihanje, osjećaj suhoće ili sekreta u nosu, povremeno krvarenje iz nosa, svrbež kože, crvenilo očiju.

Liječenje

Liječenje ponajprije ovisi o problemima koje alergija izaziva i jačini simptoma. Liječenje se vrši na nekoliko načina:

• izbjegavanjem alergena
• konvencionalnim načinom
• uporabom biljnih lijekova i dodataka prehrani

Konvencionalno liječenje sastoji se od:

• antihistaminika u obliku tableta, raspršivača za nos, kapi za oči
• dekongestiva u obliku kapi i sprejeva za nos
• kortikosteroida u obliku inhalacija

Konvencionalan način liječenja mora se provoditi uz kontrolu i stručnu pomoć liječnika.

Uporaba biljnih lijekova i dodataka prehrani u liječenju alergije

Biljni lijekovi i dodaci prehrani koji pomažu u liječenju alergije su:

• proizvodi za higijenu, čišćenje i zaštitu nosne šupljine – Aqua Maris linija
• vitamin C i bioflavonoidi djeluju kao prirodni antihistaminici – treba uzimati 500 mg vitamina C čak tri puta dnevno, a smatra se da su i vitamini A i B skupine jaki stimulansi za obrambeni sustav organizma
• proizvodi koji se rade od pčelinje peludi i matične mliječi koji mogu ublažiti ili ukloniti simptome respiratorne alergije, ali ne smiju ih uzimati ljudi koji su alergični na ubod pčela

Silvija Rutalj, mag.pharm.