Djeca i imunitet u doba virusnih infekcija

Kakvu ulogu u podršci imuniteta u djece imaju vitamini i minerali kada govorimo o prevenciji?

Nedostatak vitamina B1 utječe na povećanje upale i dovodi do neadekvatnog odgovora antitijela pa tako i T-stanica potrebnih za uklanjanje virusa SARS-CoV-2, a visoke doze dane u ranim fazama COVID-19 mogle bi pomoći pravilnom imunološkom odgovoru, B3 sudjeluje u redukciji replikacije virusa, dok B5 smanjuje upalne procese kao i B6 koji regulira imunološke reakcije i utječe na aktivnost protuupalnih citokina. Vitamin B9 (folna kiselina) može biti koristan za liječenje respiratornog sustava povezanog s COVID-19 u ranoj fazi.

Vitamin D će vezivanjem za vlastiti receptor u imunološkim stanicama povećati fagocitnu aktivnost makrofaga i prirodnih stanica ubojica, a vezivanjem za regulatorne sekvence gena antimikrobnih peptida, vitamin D povećava mikrobicidnu aktivnost fagocita. Niske razine ili nedovoljan unos mikronutrijenata poput vitamina A, E, B6,  B12, cinka i selena povezuju se s neželjenim kliničkim ishodima tijekom virusnih infekcija.

Kada je dobro uključiti suplementaciju vitaminom C kod djece?

Vitamin C pomaže funkciju tjelesnog obrambenog sustava potičući aktivnost bijelih krvnih zrnaca i povećavajući razinu interferona, odgovor antitijela i lučenje hormona timusa kada nastupe prvi znaci infekcije. U prevenciji se načelno ne daje, osim za podržavanje imuniteta u rizičnih skupina, osobama ekstremno izloženim: oksidativnom stresu i jačem tjelesnom naporu, kao kad je riječ o djeci-sportašima ili učenicima u fazama pojačanog psihofizičkog napora.

Koliko je važno u djece održavati vlažnost sluznice dišnih puteva i zašto?

U nosnoj šupljini nalazi se sluznica s respiratornim epitelom, a ulaskom virusa u nosnu sluznicu, mukocilijarnim transportom se odstranjuju se udahnute čestice. Dehidracija uzrokovana udisanjem suhog zraka dovodi do povećane viskoelastičnosti sloja sluznice te imobilizira trepetljike koje su pritisnute smanjenom visinom dehidriranog pericilijarnog sloja. U grijanim prostorima tako dolazi do smanjenja vlažnosti pa je potrebno provjetravati prostorije i ovlaživati zrak. Dodatno se preporučuje i ovlaživanje grla pastilama za grlo na bazi hijaluronske kiseline, islandskog lišaja, te nosne šupljine sprejevima s morskom vodom uz dodatak eteričnih ulja, aloje vere, pantenola, hijaluronske kiseline i minerala poput cinka, bakra i selena.

Kada dajemo alfa i beta glukane kod djece?

Kod ponavljajućih infekcija dišnih puteva, kao i kod prevencije infekcija, preporučujemo 300 mg alfa glukana kod djece, i to najmanje u razdoblju od šest tjedana. Alfa glukan može utjecati na imunološki odgovor i pomoći obrani organizma od različitih vanjskih čimbenika kao što su bakterijske, virusne i gljivične infekcije. Beta glukan utječe na proizvodnju leukocita koji su prva crta obrane organizma te aktivira makrofage - stanice koje čine energetsku centralu imunološke aktivnosti i time izaziva cijeli niz obrambenih reakcija u organizmu. Naime, aktivirani makrofagi sposobni su pronaći, prepoznati i uništiti uzročnike bolesti i sve ono što ne pripada samom organizmu. Oni također kontroliraju aktivnost drugih stanica imunološkog sustava, osobito unutar prvih 3-5 dana uzimanja pa se prvih nekoliko dana primjene preporučuju udarne doze.

I alfa i beta glukan ima smisla uzimati i u prevenciji i za vrijeme infekcije. Doza beta-glukana koja se primjenjuje za djecu iznosi 10 mg/5 kg tjelesne težine, što znači da se u djece predškolske i rane školske dobi najčešće dozira u rasponu od 20 – 50 mg dnevno.

Primjena probiotika kao podrška imunitetu u djece?

Mikrobiom probavnog sustava djece i odraslih utječe na aktivnost imunog sustava, kao i kliničku sliku i tijek infektivnih bolesti. Crijevne bakterije utječu na aktivaciju interferona, a ako se pojavi upala, aktivira se obrana od virusa. U nedostatku zdrave crijevne flore, može doći do abnormalne produkcije inflamatornih citokina što valja svakako prevenirati i izbjeći. Posljedica može biti pogoršanje kliničke slike te komplikacija u tijeku COVID-19, kao što je npr. razvoj upale pluća. Primjena probiotika dakle pripada u prevenciju, no olakšat će i ubrzati oporavak od virusne infekcije ako se uzmu i nakon prolaska kliničkih simptoma. Danas znamo da pravilna primjena probiotika u prevenciji smanjuje incidenciju infekcija gornjih dišnih putova kod vrtićke djece te smanjuje incidenciju respiratornih i gastrointestinalnih infekcija kod djece na bolničkim odjelima.

Više informacija o ostalim supstratima za podršku imunitetu kod djece, poput primjene pčelinjih proizvoda, odabranih eteričnih ulja i sirupa s biljnim ekstraktima potražite u svojoj ljekarni, radi individualnog savjetovanja s obzirom na dob i specifična stanja u dječjoj dobi (alergije, preosjetljivosti, dob).

Ojačajte dječji imunitet

Doc. dr. sc.  Arijana Meštrović, MPharm, FFIP

Izvori podataka

• Shakoor H, Feehan J, Mikkelsen K, Al Dhaheri AS, Ali HI, Platat C, Ismail LC, Stojanovska L, Apostolopoulos V. Be well: A potential role for vitamin B in COVID-19. Maturitas. 2020 Aug 15:S0378-5122(20)30348-0.
• Krznaric Z, Vranesic Bender D, Laviano A, Cuerda C, Landi F, Monteiro R, Pirlich M, Barazzoni R. A simple remote nutritional screening tool and practical guidance for nutritional care in primary practice during the COVID-19 pandemic, Clinical Nutrition, https://doi.org/10.1016/j.clnu.2020.05.006
• Moriyama M, Hugentobler WJ, Iwasaki A. Seasonality of Respiratory Viral Infections. Annu. Rev. Virol. 2020. 7:83–101.
• Czop JK. The role of beta-glucan receptors on blood and tissue leukocytes in phagocytosis and metabollic activation. Pathol Immunopathol Res 1986; 5: 286-96.
•  Wakshull E, Brunke-Reese D, Lindermuth J, et al. PGG-glucan, a soluble beta-1,3-glucan, enhances the oxidative burt response, microbicidal activity, and activates an NF-kappa B-like factor in human PMN: evidence for a glycosphingolipid beta-(1,3)-glucan receptor.
•  Czop JK, Kay J., Isolation and characterization of beta glucan receptors on human mononucleor phagocytes. J Exp Med 1991; 173: 1511-20.
• Michelle Perro. COVID-19, the Gut Microbiota and Glyphosate: What are the links? GMO Science 2020
• Dumas A, et al. The role of the lung microbiota and the gut–lung axis in respiratory infectious diseases. Cell Immunol 2018;20:12966
• Mainly Chapter 33 (Disease summaries), pages 367-392 in Fisher, Bruce; Harvey, Richard P.; Champe, Pamela C. Lippincott's Illustrated Reviews: Microbiology (Lippincott's Illustrated Reviews Series), Hagerstwon, MD: Lippincott Williams & Wilkins, pp. 367-39