Majka i dijete

Dojenje

Svi članci
Datum objave: 10.02.2019.

Priprema tijela za dojenje započinje već u trudnoći

U trudnoći dojke sazrijevaju i pripremaju se za produkciju mlijeka. Razvijaju se i granaju kanalići, rastu režnjići i alveole kako bi bile spremne za dojenje. Za to su odgovorni hormoni estrogen i progesteron koje luči posteljica (placenta), a sam proces stvaranja mlijeka pod utjecajem je hormona prolaktina kojeg luči hipofiza.

Stvaranje mlijeka nakon poroda

Nakon poroda, razine estrogena i progesterona naglo padaju (jer više nema posteljice) i dolazi do punog djelovanja hormona prolaktina što dovodi do ubrzanog stvaranja mlijeka. Kada se mlijeko stvori u alveolama dojki ono još uvijek ne teče van samo od sebe, već to regulira hormon koji se zove oksitocin.

Oksitocin se stvara u stražnjem režnju hipofize na podražaj bradavica koji nastaje tijekom sisanja. Oksitocin se krvotokom spušta do dojki i omogućava otpuštanje mlijeka iz alveola u kanaliće i dalje van. Za to je potrebno između tridesetak sekundi i jedne minute, a to je ono vrijeme od kada beba počne sisati do trenutka otpuštanja mlijeka.

Par tjedana nakon poroda, razina prolaktina se vraća na regularnu razinu, no ipak ne dolazi do prekida stvaranja mlijeka, već se događa nešto drugo – kad god majka doji bebu dolazi do podražaja hipofize i kratkotrajnog pojačanog lučenja prolaktina. Taj skok u lučenju prolaktina traje oko sat vremena i osigurava daljnje stvaranje mlijeka. Dakle, dojenje uvjetuje stvaranje novog mlijeka.

Hormon oksitocin ima još jednu važnu ulogu nakon poroda – uzrokuje kontrakcije maternice, pospješuje porod posteljice i skraćuje vrijeme krvarenja nakon poroda. Zbog toga su još od davnina babice znale da je dobro stavljati bebu majci na prsa odmah nakon poroda.

Stvaranje mlijeka

Prvo mlijeko nakon poroda zove se kolostrum, nešto je drugačijeg sastava od pravog mlijeka i luči se u malim količinama. Iako se može činiti da je to premalo, to su upravo količine koje novorođenče treba.

Kako se uspostavlja ritam sisanja, tako se i pojačava stvaranje mlijeka i kroz par dana nadolazi pravo mlijeko. Što češće bebu dojite, to će se više mlijeka stvarati u dojkama.

Novorođenče je potrebno što češće stavljati na prsa, pogotovo u prvim danima. Iako bebe imaju urođeni refleks sisanja, ipak i mama i beba moraju savladati tehniku dojenja. To je jako važno kako ne bi došlo do zastoja mlijeka u dojkama i stvaranja bolnih kvržica koje mogu završiti upalom dojki (mastitis). Do zastoja mlijeka u mliječnim kanalima može doći zbog nepravilnog položaja prilikom dojenja, preskakanja podoja, ako je dijete prekratko na dojci i slično.

Kada dođe do uspostave normalnog ritma dojenja, pritisak u dojkama pada. Nema mjesta zabrinutosti, to samo znači da je dijete sve pojelo, a novo mlijeko se upravo stvara.

Zapamtite, svaki početak je težak i ne treba bespotrebno brinuti. Neke majke imaju sreće i nemaju probleme pri uspostavi dojenja, dok većina majki ipak osjeti neke poteškoće ili laganu nervozu, pogotovo kod prvog djeteta.

Dojenje

Dojenje je jedno od najljepših trenutaka povezanosti majke i djeteta. Taj je čin više od samog hranjenja, odnosno to je uspostavljanje jedne posebne veze. U trudnoći je plod rastao u majci i hranio se preko posteljice, a sada se to hranjenje nastavlja preko dojki. Osim nezamjenjivih nutritivnih vrijednosti majčinog mlijeka, ovakav kontakt majke i djeteta ima pozitivan utjecaj na djetetov rast i razvoj, kognitivni razvoj, prevenciju infekcija i smanjenu pojavu alergija.

Sastav majčinog mlijeka

Sastav majčinog mlijeka je promjenjiv. Poznato je da se tijekom prvih nekoliko dana djetetova života izlučuje kolostrum, mlijeko koje je bogato imunološkim komponentama i ima primarno zaštitnu ulogu, a zatim se postupno mijenja. Od otprilike petog do četrnaestog dana nakon rođenja ono se naziva prijelazno mlijeko, nakon čega postaje zrelo mlijeko. U tom procesu u mlijeku se postepeno povećava udio laktoze i masti, a smanjuje količina proteina i imunosnih stanica. Važno je spomenuti da je mlijeko različito i tijekom podoja. Na početku u sastavu mlijeka prevladava voda koja će djetetu utažiti žeđ, a tijekom podoja se povećava udio masti u mlijeku. Mlijeko pred kraj podoja je jako važno jer je bogato i energetski i nutritivno.
Također, važno je da se majka dobro i kvalitetno hrani zbog sebe same, kako bi što prije povratila snagu i očuvala svoje zdravlje, ali i zbog svoje bebe koju doji. Primjerice, razine dokozaheksaenske masne kiseline u majčinom mlijeku variraju, ovisno o majčinom unosu esencijalnih masnih kiselina. Važno je da izbor namirnica bude raznolik i da majka unosi dosta tekućine (naročito vode). Svaka majka mora paziti da u svoj organizam ne unosi štetne tvari koje mogu prijeći u mlijeko: alkohol, jake začine, veće količine kofeina, a pogotovo ne cigarete ili drogu.

Naročitu pažnju treba posvetiti uzimanju lijekova. Postoje mnogi lijekovi koji se mogu kupiti bez recepta i mislimo da su neškodljivi, ali nije uvijek tako. Za ove informacije svakako zatražite savjet vašeg farmaceuta. Kada postoji potreba za uzimanjem lijekova koji se dobivaju na recept, uvijek treba liječniku napomenuti da dojite i on će odabrati lijek koji će biti najbolji za vas i vašu bebu.

Adaptirane mliječne formule

I hranjenje dojenčeta je kroz povijest bilo pod utjecajem “mode”. Šezdesetih godina prošlog stoljeća usporedo s razvojem tehnologije, jurnjave za profitom i pod utjecajem medija, uvelike se propagiralo napuštanje dojenja i umjetna prehrana dojenčeta.

Danas znamo da je ipak priroda sve najbolje podesila. Spoznali smo da ne postoji mliječna formula koja bi u potpunosti mogla zamijeniti majčino mlijeko. U adaptiranim mliječnim formulama koje majka daje dojenčetu u zamjenu za svoje mlijeko nema tvari koje potiču imunitet (IgA protutijela), nema prilagodbe specifičnim potrebama dojenčeta, crijevna mikrobiota dojenčadi hranjene adaptiranim mliječnim formulama razlikuje se od crijevne mikrobiote dojenčadi hranjene majčinim mlijekom, dakle nema prave alternative majčinom mlijeku. Zamjensko mlijeko je dobro, samo ako novorođenče ne može biti dojeno iz nekog razloga.

Prednosti dojenja

Mlijeko iz dojki je uvijek nadohvat, optimalne temperature, ne mora se kupovati, pripremati, ne mora se prati i sterilizirati bočice, a sastav mlijeka se mijenja kako beba raste i prilagođava se potrebama djeteta. Definitivno je uvijek baš ono najbolje što beba treba.

Kako znamo da je s dojenjem sve u redu?

Ako beba zaplače ili je nervozna, prvo ćemo pomisliti da je možda gladna. Pogrešno je tako misliti i odmah dodavati nadohranu uz majčino mlijeko jer će to onda zaista i smanjiti stvaranje novih količina majčinog mlijeka.

Jedini pravi pokazatelj napretka bebe je prirast na tjelesnoj masi, a takvu procjenu je najbolje prepustiti pedijatru. Nakon poroda beba nešto izgubi na tjelesnoj masi (to je uglavnom gubitak tekućine) i trebala bi povratiti porođajnu tjelesnu masu kroz 10 do 15 dana nakon porođaja. Kasnije, beba ne mora imati uvijek konstantan prirast na tjelesnoj masi jer se to ponekad događa i u skokovima. Neke bebe više dobiju na tjelesnoj masi pa onda malo stagniraju, a neke obrnuto. Ukratko, nije sve uvijek po stabilnim matematičkim krivuljama.

Koliko dugo dojiti?

Vrijeme dojenja je vrlo individualno i svaka ga majka treba odrediti za sebe, no neki optimum u kojem najviše koristi imaju i mama i beba bio bi otprilike godina dana. Uvođenje dohrane ne bi trebalo započeti prije navršenog 17. tjedna niti je odgađati nakon navršenog 26. tjedna djetetova života. Dakle, dob između četvrtog i šestog mjeseca djetetova života, kada su zadovoljeni određeni preduvjeti u razvoju djeteta, može se uz dojenje započeti i s uvođenjem dohrane. Nakon navršenih šest mjeseci djetetova života, majčino mlijeko više nije ni energetski ni nutritivno dostatno za normalan rast i razvoj pa je uz dojenje obavezno započeti i s dohranom.

Ne postoji jedinstvena preporuka s kojom namirnicom započeti dohranu. Kod nas je uobičajeno započeti s voćem (npr. kruška, jabuka, banana) i žitaricama (riža, kukuruz i proso u obliku pahuljica, krupica ili brašna) pa postepeno uvoditi i povrće (mrkva, blitva, krumpir, tikvice, batat,…). Važno je držati se glavnog pravila i dohranu uvoditi polagano i postupno, namirnicu po namirnicu. Optimalno bi bilo s uvođenjem nove namirnice pričekati po nekoliko dana.

Dubravka Truntić, mag.pharm.

Skupljajte bodove bez kartice

Preuzmite Pablo aplikaciju i ostvarite brojne pogodnosti i uštede.

Svaka kupnja iznad  10,61 € donosi vam 1 bod na potrošenih 1,33 €. Popust možete koristiti već kod sljedeće kupnje u Pablo ljekarni i webshopu. 

1 bod = 0,13 €

*Bodovi se ne obračunavaju na proizvode koji su prethodno sniženi više od 10%.

Više o programu vjernosti

Prijavi se na newsletter i ostvari 10% popusta na prvu kupovinu.