29. Svjetski dan bolesnika

Što obilježavamo svjetskim danom bolesnika?

Svjetski dan bolesnika utemeljen je 1992. godine na inicijativu Pape Ivana Pavla II, kako bi se skrenula pozornost na potrebe, osjećaje, ali i prava osoba koje pate od različitih bolesti. On se osobito odnosi na pacijente s težim dijagnozama, koje za posljedicu imaju invaliditet, demenciju ili moguće ozbiljne komplikacije i smrtni ishod. Zbog toga s takvim pacijentima teže otpočinju razgovor i njihovi najbliži, ali i zdravstveni djelatnici, budući da je još uvijek bolesnik obilježen određenom vrstom stigme čije značenje i važnost varira u različitim kulturama i dijelovima svijeta.

Što nastojimo postići promicanjem svjetskog dana bolesnika?

Svatko se od nas može naći u situaciji suočavanja s dijagnozom koju nije očekivao te emocijama koje nije ranije proživio. Stoga, kako bismo razvili empatiju prema oboljelima valja razmisliti kako se bolesnik osjeća, upoznati njegova razmišljanja i odgovoriti na njegovu potrebu za podrškom i pomoći. Nesigurnost, nemir i nemoć posljedica su straha od komplikacija bolesti, osobito od nepoznatih ishoda i oblika liječenja. Svjetski dan bolesnika utemeljen je s ciljem podizanja svijesti da je bolesniku potrebna pomoć i da je svatko od nas na neki način može pružiti.

Kako je Svjetski dan bolesnika povezan sa zdravstvenim djelatnicima?

Obilježavanjem Svjetskog dana bolesnika odajemo zahvalnost i priznanje zdravstvenim radnicima za sve što čine za bolesne članove naše zajednice, ali i djelatnicima zdravstvenih ustanova koji nisu pružatelji zdravstvene skrbi, kao i volonterima koji se brinu za oboljele. Osobito je važno da svi koji brinu za bolesnike pokažu empatiju, humanost i trud u svakodnevnim aktivnostima i djelovanju.

Što možemo učiniti za bolesnika kao članovi zajednice?

Važno je da se bolesnik, u kojim god da ga je okolnostima zatekla dijagnoza, ne osjeća zapušteno, odbačeno ili kao da je kriv za vlastitu bolest, već prihvaćeno, računajući na pomoć zdravstvenog osoblja i drugih osoba koje brinu o njemu. Moguće je da bolesnik uz samu dijagnozu ima i egzistencijalnih problema, živi sam, možda u siromaštvu ili izolaciji, u lošim higijenskim uvjetima ili sa smanjenim mogućnostima liječenja. U vrijeme nesreća, ratova i prirodnih katastrofa, moguće je da bolesnik bude lišen slobode ili nema osnovne uvjete za život. Solidarnost s bolesnikom u nevolji možemo pokazati svi, tako da u središte stavimo dostojanstvo toga bolesnika, te ostvarimo s njim odnos povjerenja.

Što treba znati o pravima bolesnika?

Povodom Svjetskog dana bolesnika važno je naglasiti prava koja bolesnicima pripadaju, a definirana su Zakonom o zaštiti prava pacijenata. To su prava na obaviještenost, informacije i sudjelovanju u donošenju odluka za vlastito liječenje. Također tu je pravo na odbijanje medicinskih postupaka ili zahvata, pravo na povjerljivost i privatnost, pravo na pristup medicinskoj dokumentaciji, pravo na pritužbu, kao i pravo na zaštitu pri sudjelovanju u kliničkim istraživanjima.

Što predstavlja Svjetski dan bolesnika u vrijeme svjetske pandemije korona virusom?

U kontekstu pandemije, razvijamo empatiju prema bolesnicima koji su oboljeli ili su u izolaciji. Bez obzira na visoku mogućnost zaraze, uz potrebne epidemiološke mjere zaštite, nastojimo pomoći takvim bolesnicima. Nosimo zaštitne maske, održavamo higijenu i dezinfekciju i osobito pazimo na starije i imunokompromitirane pacijente, te one koji imaju veći rizik od razvoja težeg oblika bolesti.

Pazimo na prioritete pri cijepljenju, dozvoljavamo da bolesnici sudjeluju u donošenju odluka o njihovom liječenju i sami biraju žele li se cijepiti ili ne, osiguravamo pravo na pristup informacijama i privatnost, dijelimo njihovu brigu i zabrinutost i zajedno se trudimo suzbiti pandemiju.

U vrijeme pandemije aktivnosti za Svjetski dan bolesnika su nešto sužene radi epidemioloških mjera, no svijest i potreba da razmišljamo o potrebama onih koji su bolesni, sve je veća.

Za pitanja o vlastitom zdravlju ili zdravlju vama bliskih osoba, Pablo ljekarnici su vam uvijek na raspolaganju.

Doc. dr. sc.  Arijana Meštrović, MPharm, FFIP

Literatura:

• Zakon o zaštiti prava pacijenata (NN 169/04, 37/08)
• www. hzjz.hr
• www.who.int