7 pitanja i odgovora o cijepljenju protiv COVID-19

Što je cijepljenje?

Cijepljenje je najučinkovitiji način prevencije od zaraznih bolesti i smatramo ga revolucionarnim uspjehom u medicini koji je postao široko dostupan i prihvaćen širom svijeta jer spašava živote i sprječava širenje bolesti. Cijepljenje je način poticanja imunološkog sustava da spremno odgovori na infekciju mikroorganizama ako dođemo s njim u kontakt, a kako ne bismo oboljeli. Protiv nekih se bolesti cijepimo u djetinjstvu, a protiv sezonskih virusnih infekcija valja se cijepiti svake godine.

Što se događa u postupku cijepljenja?

Cijepljenjem unosimo u organizam tzv. antigene koji potječu od uzročnika bolesti protiv kojega se želimo zaštititi. To mogu biti umrtvljeni ili oslabljeni mikroorganizmi, neki njihovi dijelovi ili toksini koje oni luče u svom metabolizmu, a koji će ulaskom u naš organizam potaknuti stvaranje antitijela i spriječiti razvoj bolesti. Antitijela postaju dijelom naše imunološke memorije i aktiviraju se ako u organizam prodre uzročnik bolesti protiv koje smo se cijepili.

Kako djeluju nove vrste cjepiva?

Nove vrste cjepiva intenzivno se istražuju, a neka od njih, protiv bolesti COVID-19 upravo su prošla potrebne kliničke faze istraživanja i uskoro će biti dostupna za cijepljenje. Radi se o tzv. genetski utemeljenim cjepivima kojima u organizam unosimo DNK ili RNK uzročnika koji u našem organizmu, unošenjem genetske informacije, potiču proizvodnju proteina kao imunološkog odgovora.

Pri tome  cjepiva na bazi RNK unose u organizam samo genetsku informaciju za izgradnju antigena, dok cjepiva na bazi DNK djeluju na sličan način, ali molekule DNK ipak prodiru u naše stanice kako bi izazvala imunološki odgovor. Stoga postoje potencijalni teoretski rizici da DNK cjepiva utječu na genetiku naših stanica i potaknu razvoj nekih drugih bolesti, poput tumora ili autoimunih bolesti, no za to nemamo potvrde u praksi.

Također, noviji tip cjepiva su tzv. vektorska cjepiva kojima u organizam unosimo viruse koji su za nas bezopasni, poput primjerice adenovirusa čimpanze, a koji u našem organizmu također potiču aktivaciju imunološkog sustava.

Koje vrste cjepiva protiv bolesti COVID-19 dolaze u Hrvatsku?

Cjepiva tvrtki Moderna i Pfizer/Biontech bit će izgledno prva cjepiva protiv bolesti COVID‑19 isporučene državama članicama Europske unije u prvom kvartalu 2021. Oba su cjepiva na bazi RNK i u zadnjoj fazi istraživanja pokazala su uspješnost od 95% ako se prime dvije doze u razmaku od 3-4 tjedna. Oba cjepiva moraju se čuvati na vrlo niskim temperaturama, a nuspojave su očekivane i blage. Oksfordsko cjepivo koje se priprema u Velikoj Britaniji vektorskog je tipa, kao i rusko cjepivo Sputnjik V koje je već u primjeni u Rusiji u okviru masovnog cijepljenja.

Tko će se i kako moći cijepiti protiv bolesti COVID-19 u Hrvatskoj?

Cijepljenje će se u Hrvatskoj odvijati prema nacionalnom planu, po prioritetnim skupinama, počevši od zdravstvenih radnika, štićenika domova za starije i nemoćne, te rizičnih skupina pacijenata koji imaju veći rizik od smrtnog ishoda ukoliko se zaraze SARS-Cov-2 virusom. Cjepivo će biti besplatno za sve, a cijepljenje dragovoljno.

Informiranje, prijave i samo cijepljenje provodit će se putem mreže županijskih zavoda za javno zdravstvo, u ordinacijama liječnika obiteljske medicine i u drugim zdravstvenim ustanovama. Predviđa se formiranje i mobilnih zdravstvenih timova za cijepljenje.

Koliko je cjepivo sigurno i koje nuspojave očekujemo?

Svako cjepivo prije dobivanja odobrenja mora proći opsežne provjere pri Europskoj agenciji za lijekove i mora zadovoljiti postavljene stroge zahtjeve sigurnosti, djelotvornosti i kakvoće. Ona uključuje laboratorijske analize propisane za svako cjepivo od strane proizvođača i nadležnog laboratorija regulatornog tijela te pregled dokumentacije proizvođača o proizvodnji i kontroli svake pojedine serije. Iako su za cjepiva protiv bolesti COVID-19 razvoj i regulatorni postupci bili provedeni žurno, svi se kriteriji moraju zadovoljiti prije plasmana u zdravstveni sustav. Jedan od najvažnijih kriterija je i dokazati da su koristi cjepiva daleko veće od bilo kojih nuspojava ili potencijalnih rizika.

U Hrvatskoj će nuspojave cjepiva pratiti HALMED u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, te će kontinuirano raditi na procjeni sigurnosnog profila cjepiva. Svi proizvođači moraju objaviti nuspojave cjepiva primijećene tijekom kliničkih istraživanja prije nego se cjepivo stavi u primjenu.

U ovom slučaju, očekujemo uobičajene reakcije na cjepivo poput blago povišene tjelesne temperature, glavobolje i boli na mjestu primjene.

Koliko se u zajednici osoba treba cijepiti da bismo suzbili pandemiju?

Procijepljenost bi, prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije trebala biti oko 70% u rizičnim skupinama, kako bismo imali dovoljnu zaštitu u zajednici. Stoga je važno da što veći broj građana pristupi cijepljenju čim to bude moguće. Osobe koje su preboljele bolest COVID-19 neće se trebati cijepiti šest mjeseci nakon bolesti.

Doc. dr. sc.  Arijana Meštrović, MPharm, FFIP

Image by Gerd Altmann from Pixabay 

Izvori:

www.halmed.hr

www.hzjz.hr

www.who.org