Učestalost alergijskog rinitisa kontinuirano raste, osobito u razvijenim zemljama. Iako se ne radi o teškoj bolesti, ona značajno remeti kvalitetu života, a često je povezana s drugim bolestima poput astme i kronične upale sinusa.
Što je alergijski rinitis ili peludna hunjavica?
Alergijski rinitis ili peludna hunjavica je najčešća alergijska bolest. Javlja se nakon dodira nosne sluznice s alergenima iz okoline pri čemu nastaje upalna reakcija. Alergijski rinitis i astma se često javljaju zajedno, ali je još nejasno je li to posljedica istog alergijskog procesa ili je rinitis okidač za astmu. Alergijski rinitis se može pojavljivati sezonski (peludna hunjavica) ili cijele godine (cjelogodišnji rinitis).
Kod sezonskog rinitisa smetnje se javljaju u određenom dijelu godine. Proljetni rinitis uzrokuje pelud drveća (hrast, brijest, javor, joha, breza, lijeska), ljetni uzrokuje pelud trava i korova (troskot, slatka proljetna trava, trava voćnjaka, mačji rep), a jesenski rinitis uzrokuje pelud ambrozije.

Kod cjelogodišnjeg rinitisa smetnje su prisutne većim dijelom godine jer je prisutna i stalna izloženost alergenima (grinje, kućna prašina, dlake životinja, plijesan, perje).
Znakovi i simptomi
Simptomi alergijskog rinitisa su:
- kihanje
- svrbež
- curenje
- začepljenost nosa
- osjećaj suhoće ili sekreta u nosu koji se ne može ispuhati
- povremeno krvarenje iz nosa
Često je uz sluznicu nosa zahvaćena i spojnica oka (konjunktiva) pa se i na očima javljaju simptomi poput svrbeža, suzenja, crvenila i peckanja. Važno je razlikovati simptome alergijskog rinitisa od simptoma prehlade. Intenzivan svrbež, kihanje koje ne donosi olakšanje, odsustvo povišene temperature i produljeno trajanje simptoma razlikuje alergijski rinokonjunktivitis od prehlade. Simptomi alergije traju dugo i smiruju se tek uz odgovarajuće lijekove, a prehlada prolazi spontano.
Testiranje preosjetljivosti na alergene provodi se kožnim testovima (najčešće ubodni kožni test) na skupne ili pojedinačne inhalacijske alergene (grinje, peludi stabala, trave i korove, dlake životinja, perje i plijesni) i na alergene iz hrane.

Prevencija i liječenje
Izbjegavanje alergena je prvi korak u liječenju alergijskog rinitisa, ali u praksi nije uvijek moguće. Ako znamo na što smo alergični, mogu nam pomoći neki praktični savjeti. Kod alergije na životinjsku dlaku treba izbjegavati držanje kućnih ljubimaca. Ako na to nismo spremni, pomaže njihovo povremeno pranje.
Minimalističko uređenje stana bez suvišnih predmeta i tepiha koji skupljaju prašinu i grinje pomaže osobama alergičnim na oba alergena. Osobe alergične na perje ne smiju upotrebljavati odjeću i jastuke punjene perjem. Malo je osoba alergičnih na pelud u mogućnosti sezonski promijeniti mjesto stanovanja i zato se preporučuje smanjenje izloženosti alergenima, npr. držanje prozora zatvorenim u razdoblju cvatnje. U terapiji alergijskog rinitisa djelotvornim su se pokazali preparati za nos i oči s ektoinom.

Preporučeni lijekovi i proizvodi
Ektoin na nosnoj sluznici stvara zaštitni film patentiranog naziva Ectoin-Hydro-Complex, koji sprječava doticaj alergena sa stanicama sluznice i time ublažava alergijsku reakciju. Alergeni i iritansi ne mogu se približiti nosnoj sluznici i lakše se odstranjuju ispuhivanjem nosa. Tako ektoin sprječava oštećenje epitelne barijere sluznice. U kombinaciji s morskom vodom omogućuje kvalitetnu njegu i zaštitu epitela nosne sluznice. Djelotvornost ektoina dokazana je u brojnim kliničkim studijama.
Uzimajući u obzir sigurnost, učinkovitost, jednostavnost primjene i činjenicu da se radi o potpuno prirodnim proizvodima, Aqua Maris 4 Allergy sprej za nos i Vizol S Allergy s ektoinom kapi za oči predstavljaju novi pristup u prevenciji i terapiji sezonske alergije.
Ektoin je prirodan sastojak koji se dobiva iz ekstremofila (mikroorganizmi koji mogu preživjeti u ekstremno nepovoljnim uvjetima okoline: vrlo visoka ili niska temperatura, tlak, visoka koncentracija soli, UV zračenje). Ekstremofili sintetiziraju ektoin kako bi se zaštitili od nepovoljnih vanjskih utjecaja. Ektoin na jednak način može zaštiti ljudske stanice od alergena.

Antihistaminici su lijekovi u obliku tableta ili kapi za oči. Preporučuje se početi uzimati lijekove jedan do dva tjedna prije očekivanog početka cvatnje.
Kortikosteroidi su protuupalni lijekovi koji se propisuju kada primjena antihistaminika nije u potpunosti uklonila simptome i u težim oblicima bolesti. Ako se prije primjene lijeka nos ispere izotoničnom morskom vodom, djelotvornost spreja za nos s kortikosteroidima se povećava.
Kapljice za nos (dekongestivi), koje koristimo i u liječenju obične prehlade, smanjuju začepljenost nosa. Mogu se koristiti sedam do deset dana na početku bolesti. Dugotrajna uporaba može dovesti do kroničnog oštećenja sluznice nosa.
Dodaci prehrani koji pozitivno utječu na imunitet poput kalcija, vitamina C i E, alfa i beta glukana, probiotika, ulja crnog kima ili cinka također mogu smanjiti simptome alergijskog rinitisa.