JESENSKA MELANKOLIJA
Jesen stiže dunjo moja ne miriše više cvijeće…kaže pjesma opisujući upravo osjećaj koji nas obuzima kroz prve prohladne dane jeseni. Sunce, more, duge noći uz more kao da smo na odmoru bili prije stotinu godina. Teško u jutro ustajete, bezvoljni ste i teško vas je pokrenuti? Ništa strašno, riječ je o dobroj staroj JESENSKOJ MELANKOLIJI. TREBA JE RIJEŠITI, A NE SE ČOKOLADOM TJEŠITI.
MELANKOLIJA
Prema hrvatskom rječniku znači temperament s depresivnim obilježjem, a najčešće se tumači kao žalovanje. Baš bi se žalovanje trebalo prihvatiti jer označava nekakav kraj, ali gdje je kraj, tu je i početak. Svaki početak je težak, ali i znak da smo dobili još jednu priliku biti sretni. Tako dan za danom i blagdanom pa u proljeće, a sve su to prilike za velike sreće i ljubavi najveće. Imam još jednu ideju, što kažete da za sve optužimo vremenske prilike.
METEOROPATIJA
Jeste li znali da meteoropati mogu dva dana prije osjetiti nadolazeće vremenske promjene praćeno izraženim zdravstvenim problemima ili pogoršanjima kroničnih bolesti? Simptomi traju dan dva dok se organizam navikne na promjenu u prirodi poput vlage, tlaka i temperature. Napetost, razdražljivost, potištenost, glavobolje i probavne tegobe samo su dio neprilika koje uzrokuju vremenske nepogode. Ipak najveći krivac za naše probleme je stres.
Premda je glavni negativac za sve što nam se loše dogodi zapravo se radi o našem prilagođavanju svakodnevnim obavezama. Mislim da se svi, više-manje, dobro nosimo sa stresom, jedini problem nastaje kada dugo potraje. Kronični stres dokazano šteti svim dijelovima našeg organizma, označava nemogućnost prilagodbe i unutrašnje borbe koja rezultira s bolesnim stanjima. Razdražljivost, psihički i fizički umor, nesanica, strah i loša koncentracija samo su dio priče. Kako svi volimo priče onda ćemo i ovu pretvoriti u život 21. stoljeća gdje postoji rješenje za sve probleme.
KAKO RIJEŠITI NERJEŠIVO - FITOTERAPIJA
Čarobni štapić ne postoji, ali čarolije ima na sve strane. Netko baš voli kišu, a drugi jedva čekaju zimu, pucketanje suhih grančica u kaminu i miris kuhanog vina. Ako vam to nije dovoljno čarobno onda zavirimo u najveći izvor čuda, a to je PRIRODA.
Fitoterapija je grana medicine koja liječi upotrebom ljekovitih biljaka, a temelji se na znanstvenim istraživanjima i dokazima. Biljkama liječe stres i sve pridodane neugodnosti tisućama godina. Za razliku od lijekova biljni preparati ne izazivaju ovisnost i brojne štetne učinke.
U fitoterapiji je poznata još od davnina kao lijek za umirenje, rješavanje strahova i za miran san. Ona vas neće uspavati već umiriti i lagano raspoložiti. Povećava otpornost tijela na stres i vrlo često dolazi u kombinaciji s valerijanom ako teže zaspete ili s glogom (npr. Pileje Phytostandard Glog-pasiflora) za bolju kontrolu dnevnog stresa. Kod slabije koncentracije i kroničnog stresa kombinira se s rodiolom i šafranom (npr. Soria Nerval kompleks).
Magnezij ima dvostruku prednost nad ostalima jer pojedini oblici su pravi izvor energije (npr. Kal Magnesium malate), drugi nam pomažu kod opuštanja i nesanice (npr. Dietpharm Magnezij Noć). Bez obzira koji magnezij odaberete nećete pogriješiti, a kad pronađete svoj magnezij ostat ćete mu vjerni zauvijek. Djeluje brzo, nema skoro nikakve štetne učinke, gubimo ga znojenjem što znači da smo u jesen svi u nedostatku magnezija. U kombinaciji s neurološkim B6 vitaminom djeluje na stres i umorne noge (npr. Pileje Formag).
Činjenica da vitamin D sudjeluje u sintezi serotonina, hormona sreće govori koliko je bitan kod svih stanja potištenosti, razdražljivosti pa i tuge. Koristi se u prevenciji depresije, a na tržištu imate cijeli spektar proizvoda od sprejeva, kapi do uljnih perlica i tableta.
NA ZNANJE
Ako koristite neke lijekove, ove preparate ne koristite bez dogovora s liječnikom ili ljekarnikom.
Uvijek treba napomenuti da je glavna razlika između navedenih jesenskih problema i depresije u duljini trajanja simptoma. Ako se stanje kroz neko vrijeme ne promjeni na bolje, svakako se obratite svom liječniku.
Depresija je bolest i kao takva se mora liječiti.
Vjekoslava Šupraha, mag.pharm.