Kako razlikovati virusne infekcije prema simptomima?

Je li prehlada također virusna infekcija?

Obična prehlada je virusna infekcija, a može je uzrokovati više od 200 vrsta virusa od kojih su najčešći adenovirusi i rinovirusi. Prenose se kapljičnim putem tijekom svih godišnjih doba, a osobito su izložena predškolska djeca od kojih neka obolijevaju i do deset puta godišnje. Prema simptomima, prehlada je neugodna jer zahvaća sluznicu nosa i ždrijela, no nije opasna i rijetko uzrokuje komplikacije ili potrebu za hospitalizacijom.

Kako razaznati radi li se o prehladi ili gripi?

Gripa i prehlada se razlikuju u mnogočemu, a osobito u intenzitetu i brzini nastupanja simptoma. Naime, kod prehlade se simptomi razvijaju postupno, a kod gripe naglo. Povišena tjelesna temperatura prisutna je kod gripe redovito, dok kod prehlade tek ponekad i ne doseže visoke vrijednosti kao kod gripe. Glavobolja, bolovi u mišićima, umor i iscrpljenost izraženi su kod gripe, dok ih rijetko nalazimo u kliničkoj slici obične prehlade. Začepljenost nosa, kihanje i kašalj redoviti su pak simptomi prehlade, dok ih rijetko nalazimo kod gripe. Također, kod gripe često svjedočimo razvoju komplikacija, dok kod prehlade to nije slučaj.

Koje su sličnosti, a koje razlike u simptomima između gripe i COVID-19 bolesti?

Simptomi gripe i COVID-19 vrlo su slični i teško ih je razlikovati i razlučiti detalje. Visoka temperatura, glavobolja, umor i bolovi u mišićima prisutni su u obje kliničke slike, no postoje dva simptoma koja nalazimo kod COVID-19 ali ne i u slučaju gripe. To su gubitak osjeta okusa i mirisa te pritisak u prsima popraćen plitkim i otežanim disanjem. Važno je naglasiti da ova dva simptoma nisu uvijek prisutna u kliničkoj slici COVID-19 pa u njihovoj odsutnosti ne možemo isključiti  COVID-19.

Koji su simptomi netipični, a ipak ponekad prisutni u virusnim infekcijama?

Kod virusnih infekcija koje poznajemo dulje vrijeme imamo manje dilema, no kod infekcije SARS-Cov2 virusom zabilježeni su brojni simptomi koje smatramo netipičnim. To su proljev, povraćanje, kihanje, začepljen nos, poremećaji sna i raspoloženja, promjene u menstruacijskom ciklusu u žena, opadanje kose, osjećaj pečenja na koži i sluznici. Vrijeme će pokazati kolika je zapravo učestalost pojave ovih simptoma i jesu li oni povezani s virusom ili stanjem u kojem se nalazimo radi infekcije (primjerice anksioznost, napadi panike, depresija).

Koje su moguće komplikacije i koje su skupine najviše ugrožene kod pojedinih virusnih infekcija?

Komplikacije prehlade su vrlo rijetke, dok kod gripe i COVID-19 one mogu biti vrlo ozbiljne i ugroziti život bolesnika. Najčešće komplikacije kod obje bolesti su upala pluća, a osobito kod COVID-19 to je akutni respiracijski sindrom koji često dovodi do smrtnog ishoda. I kod gripe i kod COVID-19, kad govorimo o komplikacijama, najugroženiji su pacijenti s kroničnim bolestima (kardio-vaskularnim, dijabetesom, pretilošću) i stariji pacijenti. Djeca su manje pogođena SARS-Cov2 virusom, dok su kod gripe i prehlade upravo djeca glavni prijenosnici i češće razviju simptome.

Liječe li se simptomi kod različitih virusnih infekcija na različite načine?

U ljekarnama se, kod samoliječenja simptoma, kroz razgovor s ljekarnikom vrši trijaža bolesnika u smislu procjene koji slučajevi zahtijevaju posjet liječniku ili javljanje na hitan prijem u slučaju da je liječnik nedostupan, a koji pacijenti mogu pristupiti samoliječenju u dogovoru s ljekarnikom. Bez obzira je li vrućica, kašalj, grlobolja, bol u mišićima posljedica prehlade gripe ili COVID-19, simptomi se uvijek liječe na isti način – pravilnim odabirom analgetika i antipiretika, sredstava protiv kašlja i curenja nosa, vitaminskom suplementacijom za podršku imunološkom sustavu, otopinama za ispiranje sluznice i dekongestivima te antiseptičkim pastilama i sprejevima. Pri tome valja pripaziti na individualne rizike i stanja (trudnoća, autoimune bolesti, imunokompromitirani pacijenti) te interakcije s terapijom lijekovima koje pacijent inače uzima. Simptome koji se liječe u kućnim uvjetima valja pomno pratiti, kao i simptome eventualnih pogoršanja kroničkih bolesti kao što su češći napadi astme, ubrzano lupanje srca, zaduha i sl.

Doc. dr. sc.  Arijana Meštrović, MPharm, FFIP

IZVORI:

• www.hzjz.hr
• Svjetska zdravstvena organizacija, Centar za kontrolu bolesti i prevenciju
• Sharma R., Agarwal M., Gupta M., Somendra S., Saxena S.K. (2020) Clinical Characteristics and Differential Clinical Diagnosis of Novel Coronavirus Disease 2019 (COVID-19). In: Saxena S. (eds) Coronavirus Disease 2019 (COVID-19). Medical Virology: From Pathogenesis to Disease Control. Springer, Singapore. https://doi.org/10.1007/978-981-15-4814-7_
• https://www.who.int/westernpacific/news/q-a-detail/q-a-similarities-and-differences-covid-19-and-influenza
• Image by Tumisu from Pixabay