Mjere za prevenciju kardiovaskularnih bolesti

Kardiovaskularne bolesti su bolesti srca i krvnih žila od kojih svake godine umire oko 18 milijuna svjetske populacije. U zemljama Europske unije kardiovaskularne bolesti su odgovorne za 42% smrti.

Skoro svaki drugi stanovnik Hrvatske umire od kardiovaskularnih bolesti.

Budući da su kardiovaskularne bolesti glavni uzrok smrtnosti, Svjetska zdravstvena organizacija obilježava 29.09. Svjetski dan srca kako bi dodatno potakla ljude na brigu o vlastitom zdravlju.

Pozitivna je činjenica da se većina kardiovaskularnih bolesti može spriječiti izbjegavanjem čimbenika rizika poput nepravilne prehrane, pušenja i nedovoljne tjelesne aktivnosti.

Prestanak pušenja

Nikotin - najpoznatiji sastojak duhanskog dima uzrokuje povišenje krvnog tlaka, ubrzava srčani ritam i povećava rizik oštećenja krvnih žila. Rizik za razvoj koronarne bolesti se smanjuje za polovinu unutar prve godine prestanka pušenja. Iako su pušači četiri puta izloženiji srčanom udaru od nepušača, pasivno pušenje je štetno za kardiovaskularno zdravlje.

Pravilna prehrana

Pravilna prehrana ima značajnu ulogu u smanjenu rizika kardiovaskularnih bolesti. Mediteranska prehrana predstavlja zlatni standard za očuvanje kardiovaskularnog zdravlja, a karakterizira ju:

• povećani unos cjelovitih žitarica, voća, povrća i leguminoza
• umjeren unos ribe i peradi te crnog vina
• ograničeni unos mlijeka i mliječnih proizvoda (i to niskomasnih)
• niski unos crvenog mesa, mesnih prerađevina i rafiniranih ugljikohidrata
• dominantni izvor masnoća: maslinovo ulje.

Preporuka je jesti plavu ribu barem dva puta tjedno zajedno s ostalim izvorima omega-3 masnih kiselina (orašasti plodovi, lanene sjemenke) kako bi se spriječio razvoj kardiovaskularnih bolesti. Hranu treba pripremati korištenjem biljnih ulja (maslinovo, bućino, sezamovo ulje).

Crveno meso, maslac, salame i konzervirana hrana su izvor zasićenih masnih kiselina koje povećavaju razinu kolesterola i triglicerida te se njihov unos treba ograničiti.

Preporučuje se unos složenih ugljikohidrata (integralne žitarice, mahunarke). Mahunarke su bogate prehrambenim vlaknima koja smanjuju apsorpciju kolesterola. Preporuka je da voće i povrće budu uvršteni u svaki obrok. Najbolje je koristiti svježe voće i povrće kako bi se osiguralo maksimalno iskorištenje vitamina i minerala.

Unos soli ne bi smio biti veći od 5 g (1 čajna žlica) dnevno, a kod osoba s arterijskom hipertenzijom trebao bi biti manji.

Obična voda je najbolji izbor za piće, no često se postavlja pitanje o unosu alkohola, pri čemu se ponajprije misli na crveno vino. Crveno vino ima protuupalno djelovanje te sprječava oksidaciju LDL kolesterola i povećava koncentraciju HDL što uzrokuje sprječavanje nastanka ateroskleroze. Resveratrol je sastojak crvenog vina poznat po svom antioksidativnom djelovanju. Unos crvenog vina treba ograničiti na 1 dL/dan za žene i 2 dL/dan za muškarce jer se alkohol u većim količinama pretvara metaboličkim putevima u masnoće povećavajući time rizik od oštećenje kardiovaskularnog sustava.

Regulacija tjelesne mase

Prekomjerna tjelesna masa povećava krvni tlak, uzrokuje povišene vrijednosti kolesterola i pospješuje razvoj ateroskleroze. Održavanje primjerene tjelesne mase pomoći će u smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti. Dobar način za praćenje tjelesne mase je korištenje indeksa tjelesne mase (BMI-engl. Body Mass Index) kojeg možete izračunati tako da podijelite broj svojih kilograma sa svojom visinom (m) na kvadrat.

Tablica indeksa tjelesne mase

Tjelesna aktivnost

Sjedilački način života je čimbenik rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Bavljenje tjelesnom aktivnošću opada s porastom životne dobi, a 40-60% europske populacije je fizički neaktivno.

Samo 30 minuta tjelesne aktivnosti dnevno može pomoći u sprječavanju razvoja kardiovaskularnih bolesti.

Ljudi trebaju učiniti tjelovježbu sastavnim dijelom života: pješačiti do trgovine i/ili posla, koristiti stube umjesto dizala. Tjelesna aktivnost je odličan način za regulaciju tjelesne težine i smanjenje stresa koji igraju značajnu ulogu u razvoju kardiovaskularnih bolesti.

Misli na svoje srce!

Ana Blažević, mag.pharm.