Na sunce bezbrižno i s potpunom zaštitom

Ljetno vrijeme kupanja, sunčanja i dugotrajnijeg boravka na otvorenom uz sve blagodati, traži i zaštitu od negativnih učinaka sunčevih zraka. Najizloženija djelovanju sunčevih zraka je koža koja, da bi ostala zdrava i lijepa, treba sigurnu, provjerenu zaštitu, ali i pripremu za izlaganje suncu.

Prehrana bogata antioksidansima

Suncu se treba izlagati umjereno. Pretjerano izlaganje potiče stvaranje slobodnih radikala zbog čega je poželjno cijele godine u organizam unositi dovoljne količine antioksidansa koji nas od njih štite. Stoga prehranu, posebice tijekom boravka na moru gdje većina provodi godišnji odmor, trebamo obogatiti namirnicama bogatim antioksidansima od kojih navodimo najvažnije. Beta-karoten je mnogima sinonim za zdrav i osunčan ten. Jelovnik treba temeljiti na namirnicama bogatim beta-karotenom poput mrkve, batata, paprike, marelice, breskve, dinje i špinata. Kako je beta-karoten topiv u mastima, da bi mu povećali iskoristivost, obrok je poželjno obogatiti mastima. Stoga salate od povrća, voćne salate, frape ili smoothie od spomenutih namirnica začinite maslinovim uljem ili orašastim plodovima. Vitamin C nalazimo u brojnim namirnicama, a najzastupljeniji je u paprici, jagodama, limunu, šipku, narančama, kiviju, brokuli, kelju. Vitamin E se nalazi u biljnim uljima (npr. ekstra djevičansko maslinovo i bučino), orašastim plodovima, avokadu, jajima. Nezasićene masne kiseline (posebno omega-3) sadrže namirnice kao što su plava riba (tuna, skuša, srdela, inćuni) i razne sjemenke. Minerali poput cinka, selena, bakra i magnezija su jaki antioksidansi, a nalaze se u integralnoj tjestenini, soji, mekinjama, riži, kvascu, ribi i mesu.

Kada posegnuti za dodacima prehrani?

Prehranu bogatu prirodnim izvorima antioksidansa potrebno je pojačati uzimanjem dodataka prehrani, posebno ljudi svijetle puti, osjetljive i oštećene kože i one sklone alergijama. Dodaci prehrani koji kožu pripremaju za izlaganje suncu umanjit će pojavu crvenila, opeklina, alergija na sunce i omogućiti dulje zadržavanje preplanulog tena. U tom kontekstu se ističu beta-karoten, kvercetin, vitamin A, C, E, cink i selen. Antioksidans koji se u zadnje vrijeme sve više spominje zbog svog snažnog djelovanja je astaksantin. Njegovo djelovanje je čak deset puta jače od beta-karotena.

Hidratizacija i piling, osvježavaju i regeneriraju

Kako bi koža bila zdrava, blistava i svježa, treba je svakodnevno hidratizirati. Kada stignu vrućine, puno se vode gubi putem znojenja i potrebno je povećati količinu unosa tekućine. Gazirane sokove, alkohol i kavu izbjegavajte, zamijenite ih čistom vodom, zelenim čajem i svježe iscijeđenim prirodnim sokovima. Vodu je najbolje piti često i u malim obrocima. Piling je postupak kojim otklanjamo mrtve stanice i nečistoće s površine kože, pojačavamo površinsku mikrocirkulaciju i potičemo proces regeneracije kože. Dobro obavljen piling ne nadražuje kožu, nego joj daje sjaj i mekoću. Preporuka je raditi ga jednom tjedno cijele godine. Ako piling nije dio vaše svakodnevne njege, napravite ga barem prije sunčanja kako bi vaša koža ujednačeno potamnjela. Nemojte piling raditi neposredno prije odlaska na plažu, nego dan, dva ranije.

Pet koraka za zdravo sunčanje

• Izbjegavajte boravak na suncu između 10 i 16 sati
• Uzimajte mnogo tekućine
• Konzumirajte lagane obroke s puno voća i povrća
• Koristite kreme s visokim zaštitnim faktorom
• Nosite laganu odjeću, šešire i naočale

Iskoristite dobrobiti sunca sigurno

Sunčeve zrake imaju mnogo pozitivnih učinaka na ljudski organizam, kao što primjerice aktiviraju stvaranja vitamina D koji je važan u izgradnji čvrstih i zdravih kostiju, utjecaja na vitalnost, jačanje imuniteta, a pomaže i u borbi protiv stresa. No, prekomjerno izlaganje suncu djeluje štetno i dovodi do promjena na koži (od crvenila i opeklina pa sve do melanoma), preranog starenja kože i alergija. Iako ljudski organizam ima samozaštitne mehanizme, oni nisu dovoljni za zaštitu kože pa je potrebno dobro pripremiti i zaštititi kožu kako bismo na suncu mogli uživati bez posljedica. Od štetnog zračenja koža se prirodno brani stvaranjem melanina, pigmenta odgovornog za tamnjenje kože, koji pod utjecajem UV-zraka stvaraju melanociti. Koža je izložena štetnim UVA i UVB zrakama koje su odgovorne za akutna i kronična oštećenja kože. UVA zrake prodiru duboko u kožu i u većim dozama uzrokuju crvenilo kože, ubrzavaju starenje kože i mogu uzrokovati osjetljivost na sunce i hiperpigmentacije (npr. pjege). UVB zrake su odgovorne za nastanak opeklina na površinskom dijelu i oštećuju DNA u stanicama. Naša koža „pamti“ i zbraja sva oštećenja nastala izlaganjem UV zrakama pa se nakon godina izlaganja suncu mogu javiti razne bolesne promjene na koži od kojih je najopasnija vrsta kožnog tumora melanom.