Najvažnije sličnosti i razlike cjepiva protiv COVID-19

Koje su najvažnije razlike u vrstama cjepiva protiv bolesti COVID-19 koja dolaze u Hrvatsku?

Najvažnije razlike među cjepivima su u mehanizmu njihovog djelovanja, utvrđenoj učinkovitosti u različitim dobnim skupinama, načinu pohrane i čuvanja, te nužnosti i vremenu potrebnom između uzimanja prve i druge doze. Postupno, doznajemo i uočavamo razlike i među prijavljenim nuspojavama. Najviše nas sve zanima hoće li biti razlike u vremenu koliko dugo ćemo biti zaštićeni kad se jednom cijepimo, no te ćemo rezultate imati s vremenom, kao i utjecaj na posebne grupe pacijenata kao što su djeca, trudnice i starije osobe koje za sada nisu uključena ni u istraživanja, a neki ni u planove cijepljenja.

Koje su razlike u načinu djelovanja i koje su sve vrste cjepiva odobrene?

• Prva su odobrena tzv, mRNA cjepiva koja u našem organizmu, unošenjem genetske informacije, potiču proizvodnju proteina kao imunološkog odgovora. To su trenutno odobreno Pfizerovo i Modernino cjepivo, a nakon treće faze ispitivanja, započeo je proces odobravanja Curevac cjepiva njemačkog porijekla u partnerstvu s tvrtkom Bayer.
• DNA cjepiva japanskog (AnGes) i indijskog (Zydus Cadila) porijekla tek prolaze kroz treću fazu kliničkih istraživanja.
• Vektorskih je cjepiva, temeljenih na adenovirusu sada 4 odobrena ili u dolasku, a to su ruska Gamaleya (Sputnik V), Astra Zeneca (Oxford), a u trećoj fazi ispitivanja su CanSinoBio iz Kine i američki Johnson&Johnson.
• Cjepiva sa proteinima Novavax i Medicago dolaze iz Kanade i Sjedinjenih Američkih država i još su u završnima fazama ispitivanja.
• Cjepiva s inaktiviranim virusom dolaze iz Kine i Indije, od kojih je Sinopharm odobren u Kini, Pakistanu i još nekim zemljama, a Sinovac i Bharat Biotech su u završnim fazama ispitivanja.

Ima li značajnijih razlika u pojavi nuspojava?

Sukladno očekivanjima, pojavljuju se uobičajene reakcije na cjepivo poput blago povišene tjelesne temperature, glavobolje i boli na mjestu primjene. Ozbiljnije nuspojave pojavljuju se vrlo rijetko. Primjerice od 14.12.2020. do 18.01. 2021. u SAD-u primijenjeno je 9,9 milijuna Pfizerovog i 7,6 milijuna Moderninog cjepiva sa sveukupno svega 66 anafilaktičkih reakcija, u prosjeku 4.7 na milijun doza Pfizerovog a 2.5 na milijun doza Moderninog cjepiva. Prijave nuspojava se intenzivno prikupljaju i objavljuju gotovo svakodnevno.

Koliko se razlikuje učinkovitost cjepiva i koliko je doza potrebno da se ostvari?

Informacije koje imamo u ovom trenutku govore o učinkovitosti od 94-95% kod Moderne i Pfizera, 90-92% kod Astra Zeneca i Gamaleya (Sputnik) cjepiva, te 79% kod Sinovac cjepiva, dok ostale informacije još nisu dostupne. Sva cjepiva osim CanSinoBio i Johnsonovog dajemo u dvije doze koje su u razmaku od 2-8 tjedana. Najnovije preporuke idu u smjeru da će za osobe koje su preboljele COVID biti dovoljna samo jedna doza cjepiva, čime se značajno smanje teret proizvodnje i opskrbe. Konkretno za cjepiva odobrena u Hrvatskoj:

• Za Pfizerovo cjepivo preporučeni razmak između prve i druge doze je 21-42 dana (tri do šest tjedana).
• Za Moderna cjepivo preporučeni razmak između prve i druge doze je 28-42 dana (4 do 6 tjedana)
• Za AstraZeneca/Oxford cjepivo preporučeni razmak između prve i druge doze je 56-84 dana (8 do 12 tjedana)

Sva cjepiva štite od hospitalizacije i težih oblika bolesti u 100% slučajeva, a ostale razlike u posebnim skupinama se još istražuju.

Koje su razlike u  načinu čuvanja i pohrane cjepiva?

Velika većina cjepiva može se čuvati i pohraniti u običnom frižideru na temperaturi do 4°C. Modernino cjepivo trebamo čuvati na -20°C, a potom može na 4°C ostati još mjesec dana, dok je najzahtijevanije čuvanje Pfizerovog cjepiva na -70°C, sa tek 5 dana na 4°C. DNA cjepiva japanskih i indijskih proizvođača moći će se čuvati na sobnoj temperaturi

Trebamo li i možemo li birati vrstu cjepiva kada dođemo na red za cijepljenje?

Hrvatski Zavod za javno zdravstvo savjetuje da za cjepiva koja se trenutno koriste u RH ne postoje preporuke temeljem kojih se u određenim situacijama daje prednost jednoj vrsti cjepiva nad drugom. Zbog ograničenih količina cjepiva, trenutno nije moguće birati vrstu cjepiva iako svaka osoba ima pravo odbiti primanje određene vrste cjepiva, kao i samo cijepljenje.

Dr.sc. Arijana Meštrović, MPharm, FFIP

IZVORI:

• www.hzjz.hr
• www.who.org
• www.isglobal.org
• www.halmed.hr
• Image by torstensimon from Pixabay