Neugodni morski susreti – ubodi ježa i opekline od meduze

Imamo veliku sreću što je naše more čisto. Dokaz su brojne biljne i životinjske vrste koje obitavaju u njemu. Toplo ih more privlači kao i kupače, bacače kamenčića, graditelje pješčanih kula i skupljače školjkica. Morska nam trava nije baš omiljena kada nas počeše po nozi, ali ako znamo da je njezina uloga čišćenje mora, prehrana i zaštita sitnih ribica, vilinih konjica i plašljivih račića, onda se stvarno možemo opustiti.

Zaista, tako je malo opasnih vrsta u Jadranskom moru da nas niti meduze i morski ježevi ne trebaju brinuti.
Meduze i morski ježevi u našem moru ne ispuštaju otrove koji uzrokuju fatalni ishod kod ljudi. Neugodne opekline od meduze i ubodi ježinca rezultat su njihove samoobrane. Ipak smo mi uljezi na njihovom teritoriju. 

Ubodi morskog ježinca

Morskih ježinaca ima posvuda. Općenito govoreći, poznato je skoro 1000 vrsta ježinaca na svijetu, čak i otrovnih, kojih srećom nema u Jadranskom moru. Najčešće obitavaju na stjenovitom podmorju. Obožavaju kristalno čisto more, baš poput nas ljudi. Njihove ljubičasto-crne bodlje i cjevaste nožice služe im za kretanje i obranu.

Kupači najčešće nogom ugaze na ježinca ili se pri izranjanju naslone na njega. Bodlje obavezno treba izvaditi iz kože. Najveći je problem što su one građene od lepezastih krhkih listića koji se lako prelome, što dodatno otežava njihovo uklanjanje. Sreća u nesreći je što kod probijanja kože ostane ljubičasto-crni trag, zbog čega se lakše detektiraju ubodi i zaostale bodlje.

Što napraviti kada vas ubode ježinac?

Idealno bi bilo na more uvijek nositi pincetu s ravnim tupim vrhom i dezinficijens u spreju kako biste odmah mogli izvaditi vidljive bodlje koje strše iz kože. Ravni vrh pincete sprječava lomljenje krhkih bodlji. Sve bodlje treba ukloniti iz kože jer se mogu zavući u dublje slojeve, dospjeti sve do zglobova, što izaziva dodatne komplikacije i otežava oporavak.

Umjesto dezinficijensa, dovoljno je sapunom i čistom vodom oprati izbodeno mjesto. Vidljive bodlje pokušajte iščupati prstima koristeći komadiće salvete jer se tako teže prelome i ne kližu. Možete potaknuti ekstrakciju površinskih bodlji uranjanjem stopala pola sata u toplu vodu ili stavljanjem obloga od octa, kriške rajčice ili crvenog luka, ovisno o tome što imate na raspolaganju. Toplina i vlaga omekšavaju kožu i potiču izbacivanje stranog tijela, u ovom slučaju bodlje. Kiselina u octu otapa i zaglađuje površinske bodlje te olakšava njihovo uklanjanje bez lomljenja.

Sigurno su mnogi čuli za savjet o uriniranju po ubodenom stopalu, što znanstveno nema utemeljenu učinkovitost. Urin može poslužiti u početku kod površinskih bodlji kao dezinficijens ili zbog topline donekle potaknuti njihovu drenažu.

Međutim, kod dublje zavučenih bodlji urin može samo pogoršati stanje ubodnih ranica i nije preporuka struke.

Prva pomoć kod uboda ježinca

Kod uboda s donje strane stopala, za neizvučene bodlje, najbolje je ne oslanjati se na stopalo jer se kroz nekoliko sati ili preko noći brojne bodlje same pojave na površini kože i možete ih lagano ukloniti. Sitne ježeve nožice možete ukloniti lagano stružući britvicom. Kroz par dana se najčešće sve bodlje pojave na površini pod uvjetom da se ne oslanjate na ubodeni dio tijela.

Preko noći možete na zaostale bodlje namazati crnu mast i prekriti kompresom ili zavojem, jer ona potiče drenažu i sprječava upalu kože. Već iduće jutro vidjet ćete kako su bodljice ispupčene i spremne za vađenje. Crnu mast, ihtamol ili mast amonijevog sulfogirodalata kupite u najbližoj ljekarni. Ne zaboravite, nakon uklanjanja bodlji, još nekoliko dana dezinficirati ranice i nanositi obnavljajuću kremu zbog otvorene obuće, vrućine i znoja koji značajno usporavaju oporavak.

Ako se mali ili veliki susretnici s ježincem žale na bol i nelagodu, pomozite im s tabletama ibuprofena svakih 6-8 sati. U slučaju:

• intenzivne boli
• užarene i crvene kože
• pojave gnoja
• otekline na ubodenom mjestu

valjalo bi potražiti liječničku pomoć. Do odlaska liječniku, što češće dezinficirajte ubodne ranice i ne oslanjajte se na izbodeno stopalo. Liječnik će nanijeti gel ili sprej protiv boli, lagano zarezati dio kože gdje se zaglavila problematična bodlja, ukloniti je, sanirati ranu i ako je potrebno, propisati protuupalne lijekove.

Opekline od meduze ili vlasulje

Meduze i vlasulje pripadaju skupini žarnjaka jer na svojim krakovima imaju žarnice koje služe za obranu ili hvatanje plijena. Zabilježeno je 10.000 vrsta meduza, od kojih je nekolicina ubojita i toksična; srećom, takvih nema u našem Jadranskom moru. Svake godine bilježimo sve veću pojavnost meduza u kupališnim zonama, najvjerojatnije zbog klimatskih promjena i nedostatka predatora zbog izlova ribe. Primijećene su i neke tropske vrste meduza kod nas koje nisu potpuno bezopasne.

Ne postoji službena smjernica što učiniti kod opekline od meduze ili vlasulje, ali svi se slažu da o ispravnim prvim postupcima ovisi oporavak.

Prilikom susreta kože s meduzom najčešće se osjeća bol poput žarenja, dok ako vas je dotaknula vlasulja, osjetit ćete prodornu, oštru bol.

Meduze se najčešće zadržavaju u plitkim toplim priobaljima gdje ih nanese morska struja, premda ih možete naći posvuda. Mogu plivati okomito uz samu površinu mora ili pasti na dno. Vlasulje se češće odmaraju na nekoj stijeni blizu površine mora, zbog čega je veća vjerojatnost da ćete na njih sjesti. Nudisti trebaju biti posebno oprezni.

Što napraviti kada vas opeče meduza ili vlasulja

Kod druženja s meduzom ili vlasuljom, najvažnije je što prije ukloniti zalijepljene žarnice s kože i spriječiti širenje otrova koji one ispuštaju.

Idemo po redu:

1. Odmah izađite iz mora ako ste opečeni.
2. Uklonite žarnice - najbolje pincetom ili rubom kreditne kartice, nikada s rukama jer ćete opeći dlanove i prste.
3. U žurbi je bolje isprati žarnice što toplijom morskom vodom jer toplina inaktivira otrov.
4. Ako imate ocat ili alkohol pri ruci, pomiješajte ih s toplim morem ili vodom, isperite žarnice ili stavite vrući oblog samo 30 sekundi.
5. Nikako ne ispirite žarnice slatkom vodom jer se aktiviraju preostale žarnice i još se jače hvataju za kožu. 
6. Ne ispirite opečeno mjesto čistim alkoholom ili octom jer dolazi do izraženijeg oštećenja kože.
7. Ne trljajte opečeno mjesto s pijeskom ili ručnikom jer širite žarnice po koži.
8. Nikako ne zamotavajte opeklinu od meduze jer se žarenje pojačava i otrov brže širi kroz kožu.
9. Preporučuje se popiti antihistaminsku tabletu i namazati antihistaminski gel na opečeno mjesto.
10. Opekline nikako ne izlažite suncu zbog boljeg i bržeg oporavka kože; mogu ostati i hiperpigmentacijske mrlje.
11. Po potrebi uzmite nešto protiv bolova.
12. Opekline na osjetljivim područjima poput očiju, genitalija i lica ipak isperite blago toplom vodom, popijte antihistaminsku tabletu i što prije zatražite liječničku pomoć.
13. Opečenu djecu, starije osobe, srčane bolesnike, astmatičare i svakoga tko nakon opekline osjeti mučninu, omaglicu, vrtoglavicu ili dobije vrućicu, obavezno odvedite do prve liječničke ordinacije.

Upozorite druge kupače, centar 112 ili HZZJZ na pojavnost meduza ili vlasulja na zatečenim plažama.

Za što brži oporavak kože, bez posljedica i komplikacija, preporučujemo proizvode koji smanjuju oksidativni stres i upalu kože na prirodnoj bazi, uz gelove koji oporavljaju kožu dubinski ili sprejeve koji ugodno hlade i zacjeljuju kožu. Ne zaboravite zaštititi kožu od sunca i unositi dovoljno vode i elektrolita u svoje tijelo za potpuni oporavak kože.

Vjekoslava Šupraha, mag.pharm