Što su krpelji?
Krpelji su malene krvopije, koje pri hranjenju, ako ih se ne primijeti na vrijeme, znaju narasti i do nekoliko puta od svoje izvorne veličine. Na latinskom se zovu ixodidae, odnosno “tvrdice”. Krpelja koji još nije narastao pijući krv domaćina veoma je teško uništiti na bilo koji način, mehanički ili kemijski, a najbolje to znaju Rusi koji su ih bezuspješno pokušavali istrijebiti DDT-om.
Ti se nametnici vole zalijepiti na ljude i pse, ali i na goveda ili mačke. Nisu izbirljivi, a nema li u blizini sisavaca, poslužit će i ptice ili gmazovi. U prirodi imaju samo jednu zadaću: umanjiti broj životinja kako ne bi došlo do disbalansa. Primjerice, krpelji tako potamane određeni broj goveda kako ne bi popasli previše trave i sve je u ravnoteži.
Krpelji i kućni ljubimci
Kada je riječ o susretima s kućnim ljubimcima, stvari se kompliciraju jer su krpelji prijenosnici mnogih bakterija i virusa, među kojima neki nisu nimalo bezopasni. Većina je ljudi svjesna da psa krpelj može stajati života, prenese li mu protozou koja uzrokuje babeziozu, odnosno krpeljsku groznicu. I to u samo dva-tri dana ako se bolest hitno ne liječi. Pronađete li krpelja na psu, a pas vam postane malaksao, izgubi apetit, otežano diše i povraća, pod hitno pođite veterinaru! Ključ je prevencija! Krpelji postaju aktivni kada temperatura naraste više od 10 stupnjeva Celzijevih i strpljivo na vlatima trave i grmovima, ne samo u šumi, nego i po gradskim livadama, ukrasnim grmovima i među šibljem, čekaju da ih pokupi netko toplokrvan. Stoga redovito tretirajte psa sredstvima protiv krpelja i svaki ga put nakon šetnje po šumi fizički pregledajte, osobito na prednjemu dijelu tijela, vratu i glavi.
Krpelji i ljudi
Najopasnije bolesti koje krpelj može prenijeti na čovjeka su borelioza i krpeljni meningoencefalitis. Za potonji postoji cjepivo koje možete dobiti u Zavodu za javno zdravstvo. Cijepljenje se provodi tri puta - prvi put zimi, drugi nakon tri mjeseca i treći godinu dana nakon prve doze. Poslije toga nužno se docijepiti svake tri godine. Mogu se cijepiti i djeca od godinu dana starosti, iako to u nas pedijatri ne preferiraju. Tijekom proljeća, kada je najviše krpelja, djecu je uputno po odjeći obilno poprskati repelentom. Ako planinarite, treba se držati staze a nakon boravka u prirodi, dijete dobro pregledati (osobito glavu, iza uha, pupak, pazuh, prepone i trbuh, jer krpelji vole mjesta gdje je koža vlažna i meka).
Vađenje krpelja
Pronađete li krpelja, izvaditi ga možete brzim pokretom: obuhvatite krvopiju s dva prsta i povucite ga van. Ne umijete li to ili se ne usuđujete, posjetite liječnika, a ako je riječ o psu, iskušajte specijalnu kliješta - pincetu. Krpelja nemojte namakati uljem jer oni mogu veoma dugo izdržati bez zraka, a nemojte ga niti natapati alkoholom jer u tom slučaju krpelj “povraća” u domaćina čime je rizik od zaraze povećan.