Post COVID - Poteškoće s disanjem

Koje su najčešće posljedice COVID-a kad je riječ o dišnom sustavu?

Od svih dugotrajnih posljedica COVID-a, respiratorne poteškoće su najčešće. U pacijenata koji su preboljeli COVID, nailazimo na:

• dugotrajni kašalj
• promuklost
• zaduhu
• stiskanje u prsima
• te gubitak mirisa.

Neke od navedenih poteškoća možemo liječiti u ljekarni i ordinaciji liječnika obiteljske medicine, a neki zahtijevaju vodstvo specijalista, pulmologa, koji u suradnji s fizioterapeutima, medicinskim sestrama, ljekarnicima, liječnicima i nutricionistima može provesti program plućne rehabilitacije.

Što možemo učiniti za oporavak ako simptomi nisu ozbiljni?

Dugotrajni kašalj, u trajanju do 8 tjedana možemo liječiti bezreceptnim sirupima protiv kašlja, najčešće s biljnim ekstraktima bršljana, sljeza, sladića, četinjača ili bezreceptnim lijekovima, ovisno o vrsti i prirodi, te intenzitetu kašlja, uzevši u obzir eventualne druge lijekove koje uzimamo. Promuklost je češća kod pacijenata koji su bili intubirani ili imali komplikacije poput upale pluća i laringitisa.

Pastile s hijaluronskom kiselinom, lizozimom, ekstraktom kadulje, metvice, propolisom, medom i dekspantenolom, kao i islandskim lišajem i sljezom mogu značajno pomoći u poboljšanju simptoma.

Što ako osjećamo zaduhu i pritisak u prsima?

Posljedica zaduhe, otežanog disanja i pritiska u prsima su umor i iscrpljenost i često lošija opskrba kisikom putem krvotoka. Osjećate li zaduhu dobro je oksimetrom provjeriti zasićenost kisikom.

Oksimetar je mali digitalni instrument koji se može nabaviti u ljekarni. Stavlja se na kažiprst i pritiskom na tipku na instrumentu pokrećemo mjerenje. U roku nekoliko sekundi možemo saznati kolika je zasićenost kisikom i puls.

U ljekarni se mogu nabaviti i pomagala za vježbe disanja pri čemu se zrak kod izdisaja upuhuje u pomagalo i jača respiratorna funkcija. Ako se pritisak i zaduha pogoršavaju prilikom kretanja ili napora, potrebno je provjeriti radi li se o kardiološkim problemima, a ako pogoršanje nastupa u ležećem položaju, dok se prilikom sjedenja smanjuje, moguće je da se događa upalni proces na plućima.

Kada se preporučuje plućna rehabilitacija?

Ako su simptomi ozbiljni, dugotrajni i narušavaju kvalitetu života, moguće je otpočeti plućnu rehabilitaciju u koju su uključeni pulmolog, liječnik, medicinska sestra, psiholog i fizioterapeut. To je program kombiniran od vježbi disanja, treninga snage i izdržljivosti, te psihoterapije i edukacije kako kod kuće provoditi vježbe i pomoći si u slučaju pogoršanja.

Preporučuje se boravak na svježem zraku, dobra higijena sna i suplementacija antioksidantima, te smanjenje ili prestanak pušenja.

Aromaterapija kao pomoć kod respiratornih poteškoća

Inhalacija eteričnih ulja nije samo ljekovita na lokalnom mjestu primjene kao kod ulja bora, mente, ružmarina, čempresa, eukaliptusa u slučaju otežanog disanja ili začepljenog nosa, već se informacije mirisa putem hipotalamusa prenose u limbički sustav koji utječe na naše emocije, reakcije na stres, anksioznost. Dovoljno je 4 sekunde da naš centralni neurološki sustav primi informaciju i uzrokuje reakciju.

Citrusi, bosiljak, patchouli i verbena imat će dobar učinak na raspoloženje, a jasmin, cedar, ruža, ylang-ylang i sandalovina na smirenje. Neka će ulja imati antivirusno i imuno modulacijsko djelovanje, poput čajevca, lavande, klinčićevca i ravensare.

Ispiranje nosne sluznice morskom vodom

Morska voda je idealna za ispiranje sluznice nosa radi redukcije količine virusa na sluznici, ali i oporavka od infekcije koja ostavlja posljedice na sluznici. Redovito ispiranje ubrzava oporavak, poboljšava prirodne načine čišćenja nosa i izbacivanja patogenih tvari iz dišnih puteva, ali i sprječava nove infekcije i upalne procese na sluznici.

Doc. dr. sc. Arijana Meštrović, MPharm