Kada počinje vrijeme sezonskih alergija?
Nakon studenog i prosinca kada u našem podneblju ne bilježimo cvat alergenih biljaka, već u siječnju cvast će lijeska, čempresi, joha i jasen s niskom koncentracijom peludi u zraku, a od ožujka cvatu i grab, hrast i breza, a koncentracija ostalih alergena se povećava. Najveće koncentracije alergena očekuju se u ožujku, travnju i svibnju, i to čempresa, breza i trava, dok će jedna od najčešćih uzročnika alergija – ambrozija cvasti u srpnju, kolovozu i rujnu.
Kako ćemo znati kada cvatu pojedine alergenske biljke?
Na web stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo nalazi se peludni kalendar za pojedino područje u Hrvatskoj, a predstavlja grafički prikaz peludnog spektra u zraku istraživanog područja tijekom određenog vremena. Zbog različitosti biljnih vrsta i početka njihove cvatnje, peludni kalendar se izrađuje za svako biogeografsko područje. Peludni kalendar prikazuje informacije o početku, trajanju i kraju cvjetanja/ oprašivanja pojedine biljne vrste koja može izazvati alergijske reakcije.
Koji su simptomi alergija i kako ih razlikovati od prehlada i drugih virusnih infekcija?
Najčešći simptomi alergije su:
- pečenje, crvenilo i svrbež spojnice očiju i nosne sluznice, kao i nepca
- kihanje
- curenje iz nosa
- kašalj
- kratkotrajni nestanak mirisa i okusa.
Simptomi se pojavljuju uvijek otprilike u isto doba godine, traju puno dulje nego simptomi virusnih infekcija, a znatno se ublažavaju primjenom lijekova protiv alergije, tzv. antihistaminika.
Koji su sigurni načini liječenja alergije?
Na savjet ljekarnika, možete u ljekarni dobiti lijekove protiv alergije za kratkotrajno korištenje od nekoliko dana do nekoliko tjedana. To su antihistaminici, bezreceptni lijekovi visoke učinkovitosti i sigurnosti. Uzimaju se jednom dnevno, natašte i preporuka je otpočeti terapiju i nekoliko dana prije nego prema peludnom kalendaru očekujemo razvoj simptoma, kako bi alergijske reakcije bile što blaže. Liječnik ih može propisati na recept ako ih je potrebno uzimati kroz dulje razdoblje, kao i pripravke s protuupalnim lijekovima za lokalnu primjenu – kapi za oči i nos. Nazalni sprejevi s dekongestivima, te izotoničnom ili hipertoničnom morskom vodom, kao i s dodatcima dekspantenola, ektoina, hijaluronske kiseline ili eteričnih ulja također ovlažuju, obnavljaju i zacjeljuju sluznicu nosa i olakšavaju disanje kao i same simptome alergije. Ne preporučuje se korištenje pčelinjih proizvoda radi mogućeg prisustva peludi. Dobar učinak na simptome alergija mogu imati i probiotici i vitamin D, kao i drugi antioksidansi poput vitamina C i astaksantina. Uloga i značaj kalcija u liječenju alergija nažalost nije snažno potkrijepljen znanstvenim dokazima, no u nekih pacijenata može pridonijeti ublažavanju alergijskih reakcija.
Koji simptomi upućuju da samoliječenje nije sigurno, već se trebamo javiti liječniku?
Liječniku se treba javiti ako se alergija javlja u djece mlađe od 12 godina, trudnica i dojilja, te ako su prisutni simptomi upale uha, sinusitisa, bronhitisa ili drugih infekcija. Valja biti oprezan i kod simptoma nedijagnosticirane ili nekontrolirane astme (kao što su piskanje, zaduha), kao i kronične opstruktivne bolesti pluća. Ako se razvije teški perzistentni alergijski rinitis ili se simptomi ne smanjuju liječenjem, treba se javiti liječniku. To je također slučaj ako se jave teže i ozbiljne nuspojave od uzimanja lijekova protiv alergije.
Što još možemo poduzeti za olakšanje simptoma alergije?
Iako je proljeće i ljeto vrijeme boravka na otvorenom, valja pokušati izbjegavati kontakt s poznatim alergenima, barem u vlastitom stanu, vrtu, dvorištu, a osobito treba voditi računa o koncentraciji peludi u zraku i pratiti peludne prognoze. U sezoni alergena na koje smo alergični valja se zaštititi maskom, rukavicama, zaštitnim naočalama u vrijeme obavljanja poslova u dvorištu i vrtu. Nakon boravka na otvorenom treba promijeniti odjeću, tuširati se i oprati kosu te očetkati i kućne ljubimce. U stanovima treba održavati higijenu prostora čestim usisavanjem i pravilnim održavanjem vlažnosti i temperature zraka, provjeravati samo navečer kad je koncentracija peludi najmanja te koristiti nebulizatore s fiziološkom otopinom koji će pomoći isprati sluznicu nosa i ždrijela nakon boravka na otvorenom.
Za pacijente koji pate od alergija moguće je preporučiti i poseban režim prehrane i specifičnu nutriciju s manje alergena kako se ne bi dogodile povezane reakcije. Dobro je i pobrinuti se za otkrivanje netolerancije na određenu vrstu hrane kako bi se izbjeglo trigeriranje upalnih procesa u organizmu. Bilo bi dobro smanjiti i razmisliti o mogućnostima prestanka pušenja, o čemu u ljekarnama možete dobiti savjet i uključiti se u program odvikavanja od pušenja.
Doc. dr. sc. Arijana Meštrović, MPharm, FFIP
IZVORI: