Putni proljev noćna mora godišnjeg odmora

Putni proljev

Putni proljev se odnosi na tri ili više neformirane stolice uz još neke povezane probavne simptome poput nadutosti, grčeva ili bolova u području trbuha za vrijeme putovanja ili po dolasku na odredište. Najčešći uzročnici putnog proljeva su bakterije ili trovanje hranom.

Što znanost kaže

Godinama se provode istraživanja o primjeni probiotika u prevenciji i liječenju putnih proljeva. Još se 2017. godine počelo dodatno istraživati koji bi sojevi dobrih bakterija bili učinkovitiji za odrasle i dječje putnike. Najpoznatije dobre bakterije su iz rodova Lactobacillus i Bifidobacterium. Dok Laktobacili prevladavaju u tankom crijevu, Bifidobakterije su većinom nastanjene u debelom crijevu. Njihov broj u crijevima opada s godinama, zbog čega je nadoknada nužna i važna. Integracijom probiotika sprječava se kolonizacija patogenih (loših) bakterija u našim crijevima jer se natječu za iste hranjive sastojke.

Probiotici nam pomažu iskoristiti hranjive tvari iz namirnica, sudjeluju u stvaranju energije i sintezi vitamina K i nekih B vitamina. Oni proizvode octenu i mliječnu kiselinu i tako snižavaju pH crijeva, što dodatno šteti lošim bakterijama. Zbog toga je dodatni unos dobrih bakterija od visokog zdravstvenog značaja za naša crijeva i bezbrižna putovanja.

Najistraženiji sojevi u liječenju putnog proljeva su:

• L. rhamnosus GG
• L. lactis
• L. reuteri DSM
• L. acidophilus LB
• kvasac S. boulardii

Prevencija

Probiotike, u cilju sprječavanja putničkog proljeva, treba uzimati 5 dana prije putovanja i tijekom cijelog putovanja. U cilju prevencije često je potrebno poduplati dozu probiotika, ako drugačije nije navedeno na pakiranju. Idealni oblik probiotika su monodoze jer za njihovu primjenu ne treba voda, a ne zauzimaju mnogo mjesta u vašoj ručnoj prtljazi.

Bez obzira putujete li u neku egzotičnu zemlju ili na susjedni otok, planinu, selo ili drugi grad, uvijek izbjegavajte sve što nije skuhano ili barem prokuhano.

Voće i povrće jedite samo ako ga možete oguliti, jer je mogućnost kontaminacije manja. Vodu kupujte u boci jer je ipak kontroliranog sastava i čistoće. Česti crijevni provokatori su led i slatka pića jer na sebe vežu toksine, posebno agresivne za sve s osjetljivim želucem i crijevima.

Liječenje putnog proljeva

Najčešća pogreška je prekasno uključivanje probiotika u proces liječenja i premala doza za terapijski učinak. Terapiju probioticima treba započeti kod prvih naznaka probavnih tegoba, poput abdominalne boli ili nadutosti. Uobičajena doza probiotika kod putnog proljeva je najmanje milijarda CFU 4 puta dnevno tijekom 5-7 dana. Kod učestalih proljeva poželjno je pridruženo djelovanje rehidracijskih soli koje nadoknađuju izgubljene elektrolite.

Ako se za terapijski tretman prekasno odlučimo, a probioticima treba vremena za integraciju, bilo bi dobro dodatno primijeniti želatinski tanat. On trenutno djeluje na stijenke crijeva, oblažući ih mukoprotektivnim filmom i tako sprječava prodor patogenih mikroorganizama. Dogodi li se da na putovanje već idete izmoreni i slabog imuniteta, za vas su idealni dodaci prehrani koji uz probiotike sadrže i nutrijente koji jačaju naš imunološki sustav.

Dijeta

Prestankom proljeva i rehidracijom se vrlo brzo vrati apetit i snaga. Češće se griješi u količini hrane i pića nego u njihovoj kvaliteti, što može ponovno isprovocirati crijeva. Potrebno je jesti male i česte obroke koje s vremenom treba povećavati, ovisno o stanju bolesnika.

Zbog straha od dehidracije, često se prekomjerno ispijaju razni napitci, što rezultira ispiranjem želudca, povraćanjem i vodenastim proljevima.

Valjalo bi unos tekućine ograničiti na napitke bogate elektrolitima, lagane juhice i blage čajeve, također u manjim gutljajima, koje s vremenom treba povećavati. Nikako se ne preporuča voda iz slavine, već kupovna u bocama, najbolje izvorska ili mineralna negazirana voda jer su bogatije nužnim elektrolitima.

Probiotici dokazano skraćuju putni proljev.

Vjekoslava Šupraha, mag.pharm.