Razotkrivanje dijabetesa: Izazovi kasne dijagnoze i važnost prepoznavanja

Živimo u vremenu izrazitih medicinskih postignuća. Gotovo za svaku bolest postoji lijek, uključujući karcinome i autoimune bolesti. Najvažnije je imati pravovremenu i točnu dijagnozu. Ipak, postoji jedna vrlo tajanstvena bolest koja se jednostavno dijagnosticira, ali svejedno 40 posto Hrvata uopće ne zna da od nje boluje.

Zbog kasnog prepoznavanja dijabetesa ili šećerne bolesti nakupljaju se komplikacije koje uključuju oštećenja više organa i značajno otežavaju liječenje i kvalitetu života.

Što je to dijabetes (mellitus) ili šećerna bolest

Riječ je o kroničnoj bolesti gušterače (pankreasa), žlijezde koja luči hormon inzulin. Inzulin je odgovoran za regulaciju distribucije šećera (glukoze) u krvi do svake stanice u našem tijelu ili natrag do jetre, ovisno je li u krvi premalo ili previše šećera. Stanice koriste šećer za proizvodnju energije, za rast i razvoj. Kod dijabetesa govorimo o smanjenom ili potpunom izostanku lučenja inzulina, što posljedično dovodi do povišene koncentracije šećera (glukoze) u krvi, a tjelesne stanice ostaju „gladne“ i propadaju. Posebno trpe organi poput mozga, oka, bubrega, srca i perifernih krvnih žila (stopala).

Rani simptomi šećerne bolesti

Značajno je pojačana žeđ, suhoća usta, učestalo mokrenje, umor, slabost, pojačano znojenje, svrbež kože često uz crvenilo.

Može li se dijabetes spriječiti?

U prevenciji šećerne bolesti najvažniju ulogu ima uravnotežena i pravilna prehrana uz redovitu tjelovježbu. Sprječavanjem prejedanja i pretilosti značajno se može utjecati na razvoj i nastanak čak i genetski uvjetovanog dijabetesa. Nutricionisti savjetuju mediteransku dijetu zbog niskog udjela ugljikohidrata (poput proizvoda od brašna), povišenog unosa zdravih masnoća (maslinovo ulje) te visokog udjela prehrambenih vlakana (povrće i voće).

Čimbenici rizika za šećernu bolest

Osim genske predispozicije, u čimbenike rizika pridružuje se:

• dob veća od 45 godina
• debljina
• sjedilački način života
• povišeni šećer u krvi koji se ne kontrolira i ne liječi
• trudnički dijabetes
• visoka porođajna težina novorođenčeta (veća od 4,1 kg)
• visoki krvni tlak i masnoće
• policistični jajnici.

Liječenje šećerne bolesti

Temelj liječenja je redovita kontrola razine glukoze u krvi i postizanje ciljnih vrijednosti, posebno ako ste u skupini čimbenika rizika. Dobra educiranost o dijeti i tjelovježbi uz propisanu liječničku terapiju vodi do uspješne regulacije šećera u krvi i smanjenja komplikacija. Suradljivost s terapijom je vrlo dobra kod šećeraša jer se uz nju bolje osjećaju i lakše gube višak kilograma. Suplementacija mineralima poput magnezija, cinka i kroma pomaže u smanjenju povišene koncentracije glukoze u krvi.

Komplikacije šećerne bolesti

Kao primjer, kod povišenog šećera u krvi od 8 mmol/L (5.6 mmol/L je normala natašte), često koristimo usporedbu sa šećerom koji dobijete u kafiću uz kavu. Otprilike takva veličina šećera prolazi kroz tanke žilice oka, srca, bubrega i mozga koje su poput vlasi kose. Što mislite kakva šteta nastaje kod takvog prolaska!?

Zbog toga su najčešće komplikacije:

• dugoročna oštećenja žila stopala (dijabetičko stopalo)
• problemi s vidom
• impotencija
• učestale gljivične infekcije 
• nespecifična bol ili trnci u ekstremitetima

Zapušteni dijabetes često vodi do amputacija, sljepoće, zatajivanja bubrega, srčanog i moždanog udara. Uzimanje preparata s vitaminom C, vitaminom E i omega-3 značajno pridonosi zaštiti preopterećenih krvnih žila šećeraša.

Samoliječenje šećerne bolesti nije opcija, bez obzira o kojoj fazi bolesti se radi. Prirodni preparati, vitamini i minerali samo su pomoć terapiji propisanoj od strane liječnika u regulaciji bolesti i sprječavanju komplikacija.

Šećeraši su skloni socijalnom izoliranju, zbog čega uključivanje obitelji i prijatelja značajno pridonosi zdravijem životu s dijabetesom. U tome vam mogu pomoći udruge bolesnika koje se svojim programima i javnozdravstvenim akcijama trude detaljno informirati o bolesnom stanju, promjenama životnih navika, pravilima i propisima zdravstvene struke te zakonodavnih tijela.

Vjekoslava Šupraha, mag.pharm.