Sezona je prehlade i gripe, kada mnogi od liječnika traže antibiotike kako bi ozdravili. Antibiotici ne djeluju kod gripe i prehlade. Liječnici i ljekarnici stoga apeliraju na građane da ne čuvaju stare zalihe lijekova i ne koriste antibiotike koje nisu potrošili jer antibiotici ne liječe virusne, već bakterijske infekcije.
Prije otkrića cjepiva i antibiotika veliki broj ljudi umirao je od različitih, pa čak i najjednostavnijih infekcija. Upale mokraćnih putova, upale pluća i šarlah za mnoge su bili smrtonosni, a masovno se umiralo i od tuberkuloze i sepse.
Otkriće antibiotika, kemijskih spojeva koji uništavaju ili sprječavaju rast bakterija, stručnjaci najčešće ocjenjuju kao dobivenu bitku, ali ne i rat.
Naime, prekomjerna i često nepotrebna upotreba antibiotika dovela nas je do toga da su antibiotici koji su nekada bili veliko otkriće, danas uvelike nedjelotvorni. Djelotvornost antibiotika progresivno slabi i sve je više slučajeva kada ciljani antibiotik ne pomaže kod infekcija jer gubi bitku s otpornim sojevima bakterija. Upravo se zbog otpornosti bakterija na antibiotike u 21. stoljeću ponovo sve češće umire od sepse, a raste i broj infekcija kao što su tuberkuloza, upala pluća i gonoreja koje sve slabije reagiraju na liječenje antibioticima.
Osim što se prekomjerno konzumiraju, antibiotici se daju stoci, ima ih u ribama i žitaricama. Otpornost na antibiotike se javlja kada se bakterije promijene i postanu otporne na antibiotike koji se koriste za liječenje njima uzrokovanih infekcija. Bakterije otporne na antibiotike šire se kroz kontakt s ljudima, životinjama, hranom ili vodom u kojoj su prisutne.
Svjetska zdravstvena organizacija upozorila je da svijet kreće prema ‘postantibiotskoj eri’ ako se ne poduzmu koraci, jer je vrlo malo kliničkih ispitivanja novih antibiotika.
Europa ove godine obilježava deset godina provođenja javne kampanje za podizanjem svijesti o problemu širenja rezistencije na antibiotike. Europski dan svjesnosti o antibioticima proglašen je 18. studenog, prvi put 2008. godine, a od 2015. godine na inicijativu Svjetske zdravstvene organizacije obilježava se i Svjetski tjedan svjesnosti o antibioticima od 20. do 24. studenog. Prepoznavši ovaj vrlo važan medicinski javnozdravstveni problem diljem svijeta provode se javne kampanje s ciljem promjene načina propisivanja antibiotika i ukazivanja na javnozdravstveni problem potrošnje,
konzumacije i otpornosti antibiotika.
Potrošnja antibakterijskih lijekova u Republici Hrvatskoj ima relativno malen rast kroz proteklih nekoliko godina u usporedbi s drugim skupinama lijekova. U razdoblju od 2007. do 2017. godine, potrošnja antibiotika izražena u definiranoj dnevnoj dozi (DDD) na 1000 stanovnika, porasla je za prosječno 3% godišnje, dok je prosječno povećanje potrošnje svih lijekova u navedenom razdoblju gotovo dvostruko veće. Rezultat je to osvještavanja problema povezanih s rezistencijom antibiotika, provođenja brojnih javnozdravstvenih kampanja i usmjeravanja k racionalnoj primjeni antibiotika.
U Hrvatskoj se javne kampanje provode od samog početka, a u njima sudjeluju Zavodi za javno zdravstvo, Hrvatsko društvo za kliničku mikrobiologiju, Odbor za rezistencije, ISKRA Hrvatsko farmaceutsko društvo, HALMED i Medicinski fakulteti.
Europski centar za kontrolu bolesti svrstao je Hrvatsku u tri zemlje s najuspješnijom kampanjom podizanja svijesti o potrebi racionalizacije konzumacije i potrošnje antibiotika.
Najvažniji faktori točnog postavljanja dijagnoze i uspješnog liječenja su komunikacija s liječnikom (pažljivo objasniti liječniku simptome), uzimanje mikrobiološkog uzorka prema potrebi i slušanje savjeta liječnika. Preventiva u koju se ubraja i cijepljenje protiv gripe smanjit će mogućnost eventualnog bespotrebnog propisivanja antibiotika.
I na kraju, potražiti savjet o simptomatskom liječenju virusne infekcije i prehlade u vašoj lokalnoj ljekarni.
Mr. sc. Irena Franolić, dr. med. spec. kliničke mikrobiologije, voditelj Odjela mikrobiologije ZZJZ Ličko-senjske županije
Dana 18. 11. 2017. našu ljekarnu u Gospiću posjetila je mr. sc. Irena Franolić, dr. med., spec. kliničke mikrobiologije i održala savjetovanje o ispravnom i racionalnom uzimanju antibiotika te upozorila na opasnost od njihove prekomjerne upotrebe.
Sudionicima edukacije posebno je skrenuta pažnja na bolesti poput gripe i prehlade na koje antibiotici ne djeluju. Stručni tim liječnika i ljekarnika naglasio je važnost ljekarne upravo kod ovakvih stanja, gdje je farmaceut svakodnevno dostupan sa savjetima o prevenciji i liječenju.