Kakvu ulogu ima vitamin D u našem organizmu?
Fiziološka uloga vitamina D vezana je uz održanje mišićno-koštanog sustava, a izvanskeletni učinci vitamina D odnose se na funkcije imunosnog, endokrinog, kardiovaskularnog i neurološkog sustava. Više od jedne milijarde ljudi diljem svijeta ima niske koncentracije vitamina D te govorimo o pandemiji hipovitaminoze D s ozbiljnim posljedicama na zdravlje i status imunološkog sustava. Smatra se da 40-50% populacije u našem području ima nedostatak vitamina D, a osobito tijekom zimskih mjeseci.
Tko najčešće ima nedostatak vitamina D?
To su osobe koje se rijetko izlažu suncu, osobito hospitalizirani pacijenti i osobe u institucijama za starije i nemoćne. Tu su i osobe koje nose zaštitnu odjeću i koriste sredstva za zaštitu od sunca, osobe tamnije puti, pretile osobe i pacijenti koji uzimaju lijekove koji ulaze u interakciju metabolizama vitamina D kao što su glukokortikoidi i antiepileptici. Kad govorimo o posebnim stanjima i bolestima, manjak vitamina D imaju i osobe starije dobi, trudnice i dojenčad, bolesnici s osteoporozom, te bolesnici s malapsorpcijama, bolestima bubrega i jetre kao i bolesnici s autoimunim, zloćudnim, endokrinološkim, ali i neurološkim te nekim psihijatrijskim bolestima.
Kako vitamin D djeluje na urođeni, a kako na stečeni imunitet?
Vitamin D je selektivan regulator i modulator imunološkog sustava jer utječe na rast, stvaranje i funkciju imunoloških stanica. Važno je razlučiti da ima utjecaj na obje vrste imunološkog odgovora: naglašava urođeni i regulira stečeni imunitet, pridonoseći stvaranju imunološke tolerancije. Vitamin D izravno regulira ekspresiju antimikrobnih peptida koji sudjeluju u obrani organizma i poboljšava funkciju makrofaga koji uništavaju strane stanice kada uđu u organizam u obrani protiv mikobakterija.
Vezivanjem za vlastiti receptor u imunološkim stanicama vitamin D će intenzivirati aktivnost prirodnih stanica ubojica i time utjecati na imunološki odgovor.
Kako vitamin D utječe na autoimune bolesti?
Vitamin D je pokazao povoljne efekte u prevenciji i modifikaciji određenog broja autoimunoloških bolesti i u tom se području usmjeravaju istraživanja kako bismo došli do više znanstvenih dokaza. Svakako je dobro znati da pacijentima koji boluju od autoimunih bolesti vitamin D nije kontraindiciran žele li pružiti podršku imunitetu.
Koje su preporučene doze vitamina D?
Prema Hrvatskim smjernicama za suplementaciju vitaminom D preporučena koncentracija vitamina D u krvi u populaciji trebala bi iznositi 75 nmol/L – 125 nmol/L za optimalnu zaštitu od infektivnih bolesti. Preporučena dnevna doza na razini EU i RH iznosi 5 µg dnevno, što iznosi 100% preporučenog dnevnog unosa 200 IU), no ako osoba ima dokazani nedostatak vitamina D ili kod odraslih osoba koje su u riziku za pojavu nedostatka vitamina D preporučuju se veće početne doze vitamina D, a potom održavanje sa 1500 – 2000 IU dnevno. Suplementaciju je moguće provesti pripravcima koji se primjenjuju svakodnevno (kapi, kapsule), jednom tjedno, jednom u dva tjedna ili mjesečno (ampule). U ljekarnama možete potražiti više informacija o ovim pripravcima.
Što kažu Hrvatske smjernice i Europska agencija za sigurnost hrane?
Hrvatske smjernice, objavljene u rujnu 2019. na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, preporučuju suplementaciju vitaminom D za cjelokupno stanovništvo Hrvatske, a osobama starije dobi preporučuje se veći dnevni unos u količini od 800 IJ (20 µg). Također, smjernice navode da se kod verificiranog deficita primjenjuju povećane doze, pod nadzorom liječnika u ograničenom vremenu. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) preporučuje unos od 600 IJ (15 µg) dnevno za zdrave osobe, a kao maksimalno dopušteni dnevni unos za zdrave osobe navodi se 4000 IJ (100 µg) dnevno.
Koji su dobri izvori vitamina D u hrani?
Vitamin D nalazimo u sljedećim namirnicama: u ulju jetre bakalara i drugih masnih riba, npr. u tuni, srdeli, skuši, plodovima mora, bakalaru, lososu (masne ribe i riblja ulja osiguravaju 15- 25% ukupnog unosa). Vitamin D nalazi se i u shi-take gljivama, žumanjku jajeta i jetri (osiguravaju 11-13% ukupnog unosa). Boravak na suncu svakodnevno u trajanju od 20-ak minuta pomaže sintezi vitamina D u količini dovoljnoj za dnevne potrebe organizma.
Može li se pretjerati u unosu vitamina D?
Vitamin D je topljiv u mastima i kao takav ima sposobnost prekomjernog nakupljanja i slabije eliminacije iz organizma ako unosimo prevelike količine. Prema savjetu liječnika i ljekarnika, svatko od nas, s obzirom na individualne rizike, bolesti i stanja može za sebe odabrati odgovarajuću dozu i oblik suplementa vitamina D bez straha od neželjenih reakcija.
Doc. dr. sc. Arijana Meštrović, MPharm, FFIP
IZVORI:
- www.hzjz.hr
- Amrein, K., Scherkl, M., Hoffmann, M. et al. Vitamin D deficiency 2.0: an update on the current status worldwide. Eur J Clin Nutr (2020).
- Radović J et al. IMUNOMODULATORNO DEJSTVO VITAMINA D , Acta Medica Medianae 2012;51(4):58-64
- Ali N. Role of vitamin D in preventing of COVID-19 infection, progression and severity. J Infect PublicHealth (2020)
- EFSA (European Food Safety Authority) (2012) EFSA panel on dietetic products, nutrition and allergies (NDA) Scientific Opinion on the Tolerable Upper Intake Level of Vitamin D
- Grant, W.B.; Lahore, H.; McDonnell, S.L.; Baggerly, C.A.; French, C.B.; Aliano, J.L.; Bhattoa, H.P. Evidence that Vitamin D Supplementation Could Reduce Risk of Influenza and COVID-19 Infections and Deaths. Nutrients 2020, 12, 988.