Što je menopauza?

Menopauza je završetak reprodukcijskog ciklusa žene. Uobičajeno se javlja između 45. i 55. godine života, ali i ranije kao posljedica operacije ili bolesti. Budući da se prosječna dob nastupa menopauze nije promijenila stoljećima, a trajanje ljudskog života se znatno produžilo, današnja žena provede skoro trećinu svog života u menopauzi. Zbog toga je jako važno informirati se o problemima i promjenama koje menopauza donosi u život žene kako bi se što lakše i bezbolnije prilagodile tom životnom razdoblju. Pojam menopauza obuhvaća razdoblje predmenopauze koje prethodi prestanku menstruacijskih krvarenja i razdoblje postmenopauze kada krvarenje potpuno nestaje. Pojam perimenopauza obuhvaća razdoblje prije zadnje menstruacije, menopauzu i kratko razdoblje nakon zadnje menstruacije. U uobičajenom govoru menopauza se naziva i klimakterij. Uzrok menopauze je postupno iscrpljivanje funkcije jajnika pri čemu potpuno prestaje produkcija spolnih hormona, prvenstveno estrogena. Simptomi menopauze izraz su tjelesne prilagodbe na manjak i odsustvo estrogena.

Simptomi menopauze

Kod većine žena najčešće se javljaju nepravilnosti u ritmu uobičajenih menstruacijskih ciklusa pri čemu se vrijeme između ciklusa skraćuje ili produžuje ili pak krvarenje povremeno sasvim izostane. Isto tako se može promijeniti i intenzitet uobičajenih krvarenja od slabijih do obilnijih. Svakako su jedan od najčešćih simptoma navale vrućine popularno nazvane fumade ili valunzi. Za njih je odgovoran centar za regulaciju tjelesne temperature koji se nalazi u mozgu i koji je osjetljiv na smanjenje razine estrogena. Nastaju zbog povećanog protoka krvi u površinskim krvnim žilama zbog pokušaja tijela da smanji tjelesnu temperaturu. Uobičajeno su praćeni znojenjem i “lupanjem” srca.

U menopauzi dolazi do vaginalnih promjena i promjena u urogenitalnom traktu u smislu stanjivanja stijenke rodnice, suhoće, smanjenog elasticiteta i povećane osjetljivosti na infekcije. Zbog smanjenja količine estrogena sluznica rodnice i mokraćne cijevi se stanjuje i nedostatno vlaži, mijenja se sastav bakterijske flore što u konačnici rezultira pojačanom osjetljivošću na infekcije, spolni odnosi postaju bolni ili nemogući, pojavljuje se česta potreba za mokrenjem, bol pri mokrenju i učestale bakterijske infekcije mokraćne cijevi i mokraćnog mjehura.

Nedostatak estrogena jako utječe na kosti koje postaju porozne i postaju sklonije prijelomima i pri malim opterećenjima. Nažalost, osteoporoza nema nikakvih upozoravajućih simptoma, a procjenjuje se da više od 50% žena u postmenopauzi ima smanjenu koštanu masu. Nedostatak estrogena također može dovesti do ubrzanja pojave ateroskleroze. Osim toga, dokazano je da estrogeni smanjuju razinu lošeg i povećavaju razinu dobrog kolesterola. Koža je također organ kod kojeg nedostatak estrogena izaziva promjene. Koža postaje suha, tanja i neelastična a bore postaju sve dublje. Također, kosa se prorjeđuje i gubi sjaj.

Ono što zaslužuje posebnu pažnju su i psihološke promjene. Sretna okolnost je što nisu sve žene podložne tim promjenama, a neke ih imaju u znatno blažem obliku. Na njihovu pojavu utječu mnogi čimbenici. S druge strane, mnoge žene postaju razdražljive, sklone plaču, osjetljivije, depresivne, teško se koncentriraju, teže pamte i sl.

Budući da menopauza donosi brojne već navedene tegobe, nije baš omiljeno životno doba za mnoge žene. Štoviše, mnoge se žene plaše kako će to sve izdržati i fizički i psihički. Dobra vijest je da zdrav način života, prehrana, redovite vježbe, hormonska nadomjesna terapija i brojni prirodni nadomjesci mogu pomoći u smanjenju neugodnih simptoma menopauze i njezinih posljedica. Hormonska nadomjesna terapija (HNL) podrazumijeva lijekove na bazi hormona koji kao i svaka terapija imaju svoje nuspojave. Zato o početku takve terapije žena treba donijeti odluku sa svojim ginekologom i vidjeti premašuje li korist od takvog liječenja eventualne rizike. Takva terapija može se uzimati oralno, vaginalno ili transdermalno (putem kože).

Prirodna terapija

Od prirodnih preparata najčešće se spominju fitoestrogeni. Fitoestrogeni su različite biljne tvari koje imaju kemijsku sličnost sa ženskim spolnim hormonima estrogenima, a nalazimo ih u više od 300 biljaka. U razdoblju menopauze snižava se koncentracija estrogena pa se fitoestrogeni vežu za slobodna receptorska mjesta, djeluju poput estrogena i tako ublažavaju simptome i posljedice nastale zbog smanjenog lučenja estrogena. Biljke koje mogu ublažiti simptome menopauze i poboljšati kvalitetu življenja u tom za žene osjetljivom razdoblju su: crvena djetelina, cimicifuga racemosa, soja, konopljika, divlji jam, noćurak, ginseng, maca, poljska preslica i noćurak.

Svakako je potrebno zatražiti savjet liječnika ili ljekarnika i isključivo u suradnji sa stručnjakom odabrati najprikladniji preparat koji bi vam mogao pomoći.

Vesna Poljak, mag.pharm.