Dodaci prehrani kod rizika za nastanak metaboličkog sindroma

Granice izmjerenih vrijednosti za utvrđivanje rizika za metabolički sindrom strože su od referentnih vrijednosti jer u cilju imaju pravovremenu prevenciju. Primjerice, referentna vrijednost za glukozu natašte je do 6,4 mmol/L, no kod utvrđivanja kriterija za razvoj metaboličkog sindroma, ta granica je smanjena na 5,6 mmol/L. Ako postoje još dvije povišene vrijednosti, primjerice, visceralna pretilost i povišeni krvni tlak, radi se o zdravstvenom riziku i potrebno je promjenom životnih navika utjecati na smanjenje povišenih vrijednosti.

O kriterijima za procjenu rizika za razvoj metaboličkog sindroma, kao i metaboličkom sindromu općenito, možete pročitati ovdje.

Glavna i osnovna preporuka je promjena životnih navika, pravilna prehrana i uvođenje vježbanja u svakodnevnu rutinu.

O prehrani kod metaboličkog sindroma, možete detaljnije pročitati ovdje.

Uz pravilnu prehranu i vježbanje, danas postoji široka ponuda dodataka prehrani koji mogu ubrzati postizanje rezultata. Kod odabira pravog proizvoda bitno je paziti na puno detalja, stoga se uvijek preporučuje savjetovanje sa stručnom osobom. Naše su magistre farmacije zdravstveni profesionalci s puno znanja i iskustva, stoga pitajte za savjet s punim povjerenjem.

Povećana tjelesna masa

Povećana tjelesna masa i visceralna pretilost najčešći su problem kod utvrđivanja rizika za metabolički sindrom. Svake sezone pojavi se nekoliko novih 'čudotvornih' dijeta s velikim utjecajem na zdravlje i ravnotežu organizma. Bitno je poštivati principe pravilne prehrane, no svakodnevno se magistri farmacije susreću s upitima o raznim dodacima koji mogu ubrzati gubitak kilograma. Primarni cilj promjene prehrambenih navika je naučiti konzumirati namirnice u optimalnim količinama i omjerima i pridržavati se tih principa do kraja života. Dodaci prehrani koji podržavaju zdravlje probavnog sustava mogu pomoći osobi da usvoji pravilne prehrambene navike i postigne željene rezultate.

Kod svake promjene u prehrani bitno je uspostaviti zdravu i neometanu probavu, apsorpciju i metabolizam hranjivih tvari. Prehrambena vlakna bitna su za zdravu probavu, dok vitamini B skupine doprinose normalnom metabolizmu i smanjuju umor i iscrpljenost. Cink doprinosi normalnom metabolizmu ugljikohidrata i masnih kiselina, dok glukomanan uz energetski restriktivnu dijetu doprinosi gubitku tjelesne mase.

Ne zaboravite svaki dan započeti sa zdravim doručkom!

Povišena vrijednost glukoze

Ako je prilikom utvrđivanja rizika za razvoj metaboličkog sindroma utvrđeno kako je glukoza natašte jedna od vaših povišenih vrijednosti, potrebno je prehranom i tjelesnom aktivnošću utjecati na smanjenje te vrijednosti. Kod izmjerene vrijednosti glukoze natašte iznad 6,4 mmol/L, potrebno je uputiti se liječniku. Osnovna preporuka za regulaciju glukoze u krvi je unos hrane s niskim glikemijskim indeksom, mediteranska prehrana i redovita tjelovježba. Pri tome može pomoći krom, koji doprinosi održavanju normalne razine glukoze u krvi. Hrana bogata arabinoksilanom koji se nalazi u prehrambenim vlaknima doprinosi smanjenju rasta glukoze u krvi poslije jela. Obrok u kojem ste probavljivi škrob zamijenili neprobavljivim doprinijet će manjem porastu glukoze u krvi nakon obroka.

Uključite li u obrok zob ili ječam, beta glukan iz ovih namirnica doprinijet će manjem porastu glukoze u krvi poslije obroka. Cink je također bitan jer doprinosi normalnom metabolizmu ugljikohidrata, a ujedno i štiti stanice od oksidativnog stresa. Za zaštitu stanica od oksidativnog stresa bitni su i vitamini C, E i B kompleksa. Vitamin B12 doprinosi normalnom metabolizmu stvaranja energije.

Povišeni krvni tlak

Kod povišenog krvnog tlaka bitno je također usvojiti pravilnu prehranu i redovitu tjelovježbu i ograničiti unos soli. Bitno je obratiti pažnju na vrstu soli jer nema svaka sol isti udio natrija. Smanjenje unosa natrija doprinosi održavanju normalnog krvnog tlaka.

Povišene vrijednosti lipida i kolesterola

Kod procjene rizika za razvoj metaboličkog sindroma, često su povišene vrijednosti triglicerida i kolesterola. Kod vrijednosti iznad 1,7 mmol/L za trigliceride i više od 5,0 mmol/L za ukupni kolesterol, potrebno je uputiti se liječniku. Za održavanje normalne razine masnoća u krvi, kao i za sve metaboličke vrijednosti, potrebno je naučiti pravilno se hraniti i redovito vježbati. Održavanju normalne razine kolesterola u krvi doprinose alfa linolenska kiselina, beta glukani iz zobi i ječma, biljni steroli, glukomanan, linolenska kiselina i crvena riža (Monascus purpureous).

Alfa linolenska kiselina (ALA) spada u skupinu omega-3 masnih kiselina i blagotvorni učinak postiže se dnevnim unosom od minimalno 2 g ALA-e. Dnevnim unosom od minimalno 3 g beta glukana iz zobi, mekinja zobi, ječma, mekinja ječma ili iz mješavine ovih beta glukana, doprinijet ćete održavanju normalne razine kolesterola u krvi. Preporučeni dnevni unos biljnih sterola za održavanje normalne razine kolesterola je 1,5 – 2,4 g dnevno. Minimalna doza od 4 g glukomanana ili 10 g linolenske kiseline ili 10 mg monakolina K iz crvene riže dnevno potrebna je za postizanje učinka na kolesterol. Zamjena zasićenih masti u prehrani nezasićenim mastima (npr. oleinskom kiselinom) doprinosi održavanju normalne razine kolesterola u krvi.

Kod povišenih lipida, bitno je uzimanje antioksidansa (vitamin C, E, mineral selen, polifenoli). Polifenoli maslinovog ulja (oleuropein kompleks i tirozol) doprinose zaštiti lipida u krvi od oksidativnog stresa, a taj učinak se postiže unosom minimalno 20 g maslinovog ulja dnevno.

Izvor: Pravilnik o dodacima prehrani, NN broj 46/11, 41/13 i 83/13 - Pravilnik o uvjetima za uvrštavanje u program monitoringa i provođenje programa monitoringa dodataka prehrani, hrane kojoj su dodani vitamini, minerali i druge tvari i hrane s prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama.