Kako pobijediti pretilost

Epidemija pretilosti

Pretilost je kronična bolest i definira se kao stanje abnormalnog ili prekomjernog nakupljanja masnog tkiva, do te mjere da dolazi do narušavanja zdravstvenog stanja. U svom konačnom obliku nastaje međudjelovanjem genetskih, metaboličkih, socijalnih, kulturnih, psiholoških i bihevioralnih čimbenika. Svjetska zdravstvena organizacija (engl. WHO) proglasila je pretilost globalnom epidemijom koja predstavlja jedan od trenutno najvećih zdravstvenih problema.

Prema nekim podacima, prekomjerna tjelesna masa i pretilost odgovorni su za oko 80% slučajeva dijabetesa tipa 2, 35% ishemijske bolesti srca i 55% kardiovaskularnih bolesti među odraslima u Europi. Te bolesti zajedno uzrokuju više od milijun smrti svake godine. Također, neki podaci pokazuju da je rastući broj pretjerano uhranjenih osoba u svijetu prerastao broj pothranjenih zbog gladi (koji je procijenjen na 600 milijuna ljudi).

Izračunajte svoj indeks tjelesne mase - ITM (engl. BMI)

Indeks tjelesne mase (ITM) jednostavan je i najčešće korišten alat za razvrstavanje različitih stupnjeva uhranjenosti. Izračunava se iz tjelesne mase u kilogramima podijeljenim kvadratom visine u metrima (kg/m²).

Primjerice,  ITM osobe tjelesne mase 62 kg i visine 1.67 m = 62/1.672 = 62/2,8 = 22,2 kg/m² i osoba spada u normalno uhranjene.

Pošto ITM ne uzima u obzir tjelesnu građu pojedinca (udio masnog, mišićnog i koštanog tkiva te vode), njegova je uporaba ograničena. Prema važećim kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije, iz sljedeće tablice možete očitati svoj stupanj uhranjenosti.

Bolest modernog čovjeka

Jeste li znali da pretile osobe imaju 20% veći rizik od preuranjene smrti u odnosu na osobe čiji je ITM unutar normalnih vrijednosti? Pretilost je bolest karakteristična za „modernog čovjeka“ koji u nedostatku vremena bira brzu hranu, jede sve češće i veće obroke te živi sjedilačkim načinom života. Kontinuirani energetski „višak“ dovodi do stanja prekomjerne tjelesne mase, a dugoročno i do pretilosti.

To ne znači da samo trebamo jesti manje i kretati se više da bismo gubili na tjelesnoj masi. Brojni su uzroci i manifestacije pretilosti pa joj treba pristupiti različitim (ne)farmakološkim strategijama. Dugotrajni pristup regulaciji tjelesne mase mora uključivati uravnoteženu prehranu, umjereni energetski unos i redovitu tjelesnu aktivnost, ali i želju za promjenom.  

Liječenje u prvom redu podrazumijeva potpunu i trajnu promjenu životnih navika.

Kako promijeniti navike?

• Ciljevi koje si postavljate moraju biti realni i ostvarivi.
• Promjena prehrambenih navika nije dijeta, to je dugoročna i trajna odluka.
• Počnite s malim koracima.
• Svaki tjedan uvedite "nešto novo".
• Svaki dan je novi dan.

Vaš plan može izgledati ovako:

Razmjeri i posljedice pretilosti zahtijevaju multidisciplinaran pristup liječenju. Tim stručnjaka mora se sastojati od liječnika obiteljske medicine, ljekarnika, endokrinologa, nutricionista i psihologa kako bi liječenje bilo što uspješnije.

Ana Oguić, mag.nutr.

Izvor:

Matsuda, M., Shimomura, I. (2013) Increased oxidative stress in obesity: Implications for metabolic syndrome, diabetes, hypertension, dyslipidemia, atherosclerosis, and cancer. Obes Res Clin Pract. doi: 10.1016/j.orcp.2013.05.004

Ofei, F. (2007) Obesity - A Preventable Disease.  Ghana Med J. 41(3): 145. Pokrajac-Bulian, A. (2011) Pretilost – spremnost za promjenu načina življenja. Jastrebarsko, Naklada Slap.

Tsigos, C., Hainer, V., Basdevant, A., Finer, N., Fried, M., Mathus-Vliegen, E., Micic, D., Maislos, M., Roman, G., Schutz, Y., Toplak, H., Zahorska-Markiewicz, B. (2008) Management of Obesity in Adults: European Clinical Practice Guidelines. Obesity Facts. 1, 106–116.

Zimmet, P.Z., Alberti, K.G. (2006) Introduction: Globlization and the non-communicable disease epidemic. Obesity (Silver spring). 14, 1-3.