Početna Pablog Zdravo mršavljenje Prehrana kod metaboličkog sindroma

Zdravo mršavljenje

Prehrana kod metaboličkog sindroma

Prekomjerna tjelesna masa je primarno zdravstveni, a tek potom estetski problem, koji se može rješiti pravilnom prehranom.

Svi članci
Datum objave: 09.05.2017.

Brojne studije su dokazale povezanost prekomjerne tjelesne mase s nastankom mnogih bolesti, prvenstveno s dijabetesom tipa 2 i kardiovaskularnim bolestima (hipertenzija, hiperlipidemija, srčani i moždani udar), odnosno ono što se danas zove metabolički sindrom. Veliku važnost u prevenciji i terapiji ovog stanja ima primjerena prehrana. Nutritivna terapija metaboličkog sindroma uključuje smanjenje i održavanje tjelesne mase i određeni prehrambeni model, a neizbježna je i redovita tjelesna aktivnost. Za mršavljenje s dugoročnim uspjehom pretile osobe moraju imati dobru edukaciju i motivaciju i usvojiti zdrave životne navike. Svrha je smanjiti unos kalorija hranom (otprilike za 500 kcal u odnosu na dnevne energetske potrebe) i povećati tjelesnu aktivnost. Cilj je smanjiti tjelesnu masu za 10% tijekom šest mjeseci i mršavjeti 2 - 4 kg mjesečno. Prehrana treba sadržavati 15 - 20% energije iz bjelančevina, 25 - 30% iz masti i 55 - 60% iz ugljikohidrata. Pri odabiru namirnica, prednost treba dati povrću, voću, integralnim žitaricama i nemasnom mesu. Važno je ograničiti unos namirnica s visokim udjelom masti, a osobito onih koje sadrže zasićene masne kiseline. Smanjenjem tjelesne mase proporcionalno se smanjuje sistolički i dijastolički tlak, a za održavanje smanjene razine triglicerida potreban je gubitak tjelesne mase > 5%, a za razinu ukupnog i LDL kolesterola > 10%.

Prehrana s obzirom na prisutne metaboličke nepravilnosti

HIPERTENZIJA

Danas najčešće predlagane intervencije za snižavanje povišenog krvnog tlaka su DASH dijeta i smanjeni unos soli. Kod osoba s prekomjernom tjelesnom masom gubitak od 10 kg rezultira smanjenjem sistoličkog tlaka za 6 mmHg i dijastoličkog za 4,6 mmHg. DASH dijeta se temelji na visokom unosu voća i povrća, cjelovitih žitarica, niskomasnih mliječnih proizvoda i ograničenju suhomesnatih proizvoda. Ovaj model prehrane ima pozitivan utjecaj i na osobe s normalnim vrijednostima krvnog tlaka, što ukazuje na potencijalno preventivnu ulogu DASH dijete.

Postoje dokazi prema kojima se smanjenjem unosa soli može postići i smanjenje povišenog krvnog tlaka. Smanjenje dnevnog unosa soli za 6 g rezultira sniženjem sistoličkog i dijastoličkog tlaka, kod osoba sa povišenim krvnim tlakom za 7,11/3,88 mmHg, a kod osoba s normalnim krvnim tlakom za 3,57/1,56 mmHG.

DIJABETES

Edukacija o pravilnoj prehrani treba biti individualno prilagođena, pri čemu treba obratiti pozornost na dob bolesnika, način života, socio-ekonomski status, tjelesnu aktivnost i eventualne ostale bolesti. Temeljne sastavnice prehrambenog plana su energetski unos, broj obroka, sastav nutrijenata, unos vlakana i dodaci prehrani.

Ritam i broj obroka ovise o terapiji za šećernu bolest. Bolesnici koji se liječe samo dijabetičkom dijetom, kao i bolesnici na terapiji oralnim hipoglikemicima trebali bi imati pet obroka dnevno, tri glavna obroka i dva međuobroka. Bolesnici koji su na inzulinskoj terapiji u pravilu trebaju tri obroka na dan, bez međuobroka.

Dijeta kod dijabetesa ima visoki udio ugljikohidrata, 45 - 60% ukupnog energetskog unosa i to uglavnom iz voća, povrća, integralnih žitarica, niskomasnog mlijeka. Preporučljiv je unos složenih ugljikohidrata i ugljikohidrata niskog glikemijskog indeksa.

Preporučeni unos bjelančevina kod dijabetesa je 15 - 20% od ukupnog energetskog unosa. Prednost bi trebalo dati bjelančevinama biljnog podrijetla i onima iz ribe i mesa peradi.

Unos masti trebao bi biti 25 - 35%. Zasićene masne kiseline ne bi smjele prelaziti 7% ukupnog dnevnog energetskog unosa, a prednost treba dati namirnicama koje sadrže nezasićene masne kiseline (maslinovo ulje, sjemenke, orašasti plodovi, plava riba). Preporučljivo je uključiti dvije ili više porcija ribe na tjedan, pri čemu se osigurava dovoljan unos omega-3 masnih kiselina.

DISLIPIDEMIJA

Umjeren unos ugljikohidrata (50 - 55%) povezan je s manjim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i s poželjnim lipidnim profilom. Povišen unos prehrambenih vlakana i omega-3 masnih kiselina pokazao se blagotvornim kad je riječ o lipidnom profilu. Dnevni unos 25 - 30 g prehrambenih vlakana može rezultirati smanjenjem razine kolesterola za 12%. Omega-3 masne kiseline uspješno i bez neželjenih nuspojava snižavaju razinu triglicerida i kolesterola i poboljšavaju omjer HDL i LDL kolesterola.

Mediteranska prehrana

Mediteranska prehrana ima blagotvorno djelovanje, ne samo na metabolički sindrom, već i na pojedinačne komponente metaboličkog sindroma - opseg struka, razinu HDL kolesterola i triglicerida, krvni tlak i metabolizam glukoze. Mediteransku prehranu karakterizira visok unos jednostruko nezasićenih masnih kiselina, prvenstveno iz maslina i maslinovog ulja, dnevna konzumacija voća, povrća, cjelovitih žitarica, niskomasnih mliječnih proizvoda, tjedna konzumacija ribe, mesa peradi, orašastih plodova i mahunarki, relativno nizak unos crvenog mesa i umjerena dnevna konzumacija crnog vina uz obrok.

Tjelesna aktivnost

Tjelesna aktivnost je temeljni i bitan sastojak ukupnog programa liječenja metaboličkog sindroma. Trebalo bi poticati tjelesnu aktivnost od 30 - 60 minuta umjerene aerobne aktivnosti dnevno (vožnja biciklom, brzo hodanje, plivanje, ples i sl.) i trening izdržljivosti dva puta tjedno. Kombinacija tjelesne aktivnosti i redukcijske dijete unapređuje glikemiju, lipidni profil, smanjuje potrebu za lijekovima i inzulinom i reducira tjelesnu masu.

Skupljajte bodove bez kartice

Preuzmite Pablo aplikaciju i ostvarite brojne pogodnosti i uštede.

Svaka kupnje iznad 80 kuna donosi vam 1 bod na 10 potrošenih kuna. Popust možete koristiti već kod sljedeće kupnje u Pablo ljekarni i webshopu.

Više o programu vjernosti

Prijavi se na newsletter i ostvari 10% popusta na prvu kupovinu.