Savjetovalište

Potražite stručne savjete Pablo ljekarnika

Alkoholizam

 Što je alkoholizam?

Alkoholizam je dugotrajna i kronična bolest, a alkoholičar je osoba koja je dugotrajnim pijenjem postala fizički i psihički ovisna. Uslijed ovisnosti razvijaju se brojna fizička i psihička oštećenja, a dolazi i do socijalnih poteškoća. Treba razlikovati trenutnu opijenost i alkoholizam. Svaka opijenost ne znači alkoholizam, ali svaki alkoholizam započinje s povremenim opijanjem. Povremeno opijanje s vremenom postaje sve češće i češće, dok se ne razvije u pravu bolest.

 

Dijagnoza

Dijagnoza alkoholizma postavlja se na temelju liječničkog pregleda, podataka o simptomima bolesti, razgovora s članovima obitelji i laboratorijskih pretraga.

Za alkoholizam su karakteristična četiri simptoma:

  • gubitak kontrole – osoba može apstinirati neko vrijeme, ali čim okusi prvu čašicu izgubi kontrolu i ne može stati
  • apstinencijski sindrom – uslijed naglog prekida uzimanja alkohola dolazi do pojave simptoma apstinencije kao što su drhtanje ruku, mučnina, povraćanje, znojenje, nemir
  • promjene tolerancije na alkohol – u prvoj fazi alkoholizma za isti učinak opijenosti osoba mora unositi sve više i više alkohola, no kada nastupe oštećenja organa, prvenstveno jetre, smanjuje se tolerancija na alkohol i osoba je pijana već nakon vrlo malo alkohola
  • negiranje i otpor – osoba prvo negira postojanje problema, a kada postane svjesna problema s alkoholom, nema snage da mu se odupre.

 

Mladi i alkohol 

Mladi su skupina posebno osjetljiva na alkohol, jer još nisu fizički i psihički potpuno razvijeni, a konzumiranje alkohola po njih može imati posebno pogubne posljedice. Mozak adolescenata intenzivno se razvija i izrazito je osjetljiv na sva sredstva ovisnosti.

Prvi susret s alkoholom započinje u obitelji. Može biti potaknut opće prihvaćenim društvenim ponašanjem (alkoholom se nazdravlja svaki sretni događaj) ili problemima (kada mlada osoba ima problem u svojoj sredini, ponekad će iskoristiti alkohol kao pokušaj bijega od stvarnosti ili pijenjem pokušati poručiti da je odrasla).

Mladi najviše piju u vršnjačkim skupinama. Ponekad je to način da se dokažu i uklope u društvo, a ponekad im se sviđa kako su zabavni i nesputani pod utjecajem alkohola. No, kao i kod svih ovisnosti, početnu sreću ubrzo zamijeni dugotrajna tuga i nevolja i na kraju, nemoć da se odupru ovisnosti.

 

Posljedice konzumiranja alkohola

Djelovanje alkohola očituje se već nakon nekoliko minuta, a najveća koncentracija alkohola u krvi je nakon 30 – 60 minuta. U malim količinama alkohol uzrokuje dobro raspoloženje, opuštenost, osoba je zabavna i pričljiva. S porastom količine ispijenog alkohola ponašanje se mijenja i nastupa tuga, neraspoloženje i svadljivost. Osoba gubi kontrolu pokreta, tetura, nerazgovjetno govori, ima usporene reakcije i muti joj se vid. Takve osobe su izrazito opasne kad upravljaju motornim vozilima. To su kratkotrajne posljedice pijenja alkohola.

Dugotrajne posljedice su puno ozbiljnije i kompleksnije. Alkoholičari često vrlo malo jedu jer alkoholna pića imaju veću ili manju kalorijsku vrijednost, pa im često piće zamijeni obrok. A ako se i dobro hrane, ipak dolazi do pothranjenosti, jer je zbog sveobuhvatnih oštećenja u organizmu onemogućena pravilna apsorpcija hranjivih sastojaka iz probavnog trakta.

 

Metabolizam alkohola 

Alkohol se metabolizira u jetri procesom enzimske oksidacije: etanol prvo prelazi u acetaldehid, onda u acetat i konačno se razgradi do CO2 i H2O. Pri tom se oslobađaju mnoge štetne tvari koje trajno oštećuju stanice jetre i onemogućuju njeno normalno obavljanje funkcija. Naime, putem jetre se metabolizira sva hrana koja ulazi u krvotok, tu se razlaže na manje jedinice i prevodi u molekule koje naš organizam može iskoristiti. Jetra je odgovorna za sintezu većine proteina koji cirkuliraju u krvi (i enzimi su proteini), ključna je za regulaciju šećera (jetreni glikogen), a i metabolizam masti je usko povezan s jetrom. Zbog nemogućnosti razgradnje masti, dolazi do nakupljanja masti u jetri, nastaje “masna” jetra i dolazi do pojave hepatitsa.

 

Ciroza jetre 

Ciroza jetre je bolest koju prvo povezujemo s alkoholizmom. Ona nastaje zbog prekomjernog konzumiranja alkohola koji uzrokuje trajna oštećenja jetre i ožiljke (fibrozu), a uznapredovala fibroza vodi k bolesti koja se zove ciroza jetre. Simptomi ciroze jetre su opća slabost, brzo umaranje, ascites (nakupljanje tekućine u predjelu trbuha), proširene krvne žilice na nosu i obrazima, krvarenje iz varikoziteta jednjaka, poremećaj svijesti. Komplikacije ove bolesti najčešći su uzrok smrti.

 

Psihički poremećaji i promjene ponašanja 

Alkoholizam se razvija postepeno, mjesecima pa i godinama. Ispočetka alkoholičar negira postojanje problema, nalazi različita opravdanja, govori da može svaki čas prestati, okrivljuje druge, muči ga osjećaj krivnje i stida. Bježi u osamu, gubi prijatelje, gubi posao. Može osjećati samosažaljenje ili postati ljubomoran i agresivan prema osobama iz bliže okoline ili općenito grub prema svima. Kako bolest ide dalje, osoba sve više moralno i etički propada i ako se ne odluči na liječenje, neizbježan je loš kraj.

 

Liječenje alkoholizma

Kako alkoholizam nije samo fizička, nego i psihička bolest, za liječenje ove bolesti potrebna je pomoć i potpora cijele obitelji i društva. To je dugotrajan proces i njegov uspjeh ovisi kako o težini ovisnosti tako i o spremnosti osobe koja se liječi da prihvati sasvim novi način života. Veliku ulogu u liječenju imaju i skupine koje su organizirane kao udruge građana, a cilj im je potpora i uzajamna pomoć (klubovi liječenih alkoholičara, udruženja anonimnih alkoholičara). Dakle, to je višedimenzionalni problem u čijem rješavanju sudjeluje cijeli tim stručnjaka, a obuhvaćeni su i farmakoterapija i psihoterapija i socioterapija.

Prvo i osnovno pravilo je potpuna apstinencija od alkohola. Prilikom terapije potrebno je održavati ravnotežu tekućine i davati visoke doze vitamina C i B. Od lijekova najviše se koriste sedativi (najčešće benzodiazepini) i anksiolitici, jer su anksioznost i depresija vrlo česte u ovisnika o alkoholu. Važna je i nutritivna potpora, jer su alkoholičari uglavnom pothranjene osobe.

U dugotrajnom liječenju važno mjesto ima lijek disulfiram, koji kada se uzme zajedno s alkoholom izaziva teške mučnine. Uzima se pod kontrolom liječnika i preporuka je da se uzima oko godinu dana.

Dugogodišnji rehabilitacijski proces obuhvaća prihvaćanje novih životnih navika, promjenu okoline a vrlo često i promjenu društva u kojem se kreće alkoholičar, ukoliko ono negativno djeluje na njega. Poticanje motivacije za apstinenciju i poticanje odgovornosti vrlo su važan dio liječenja jer se time sprječava povratak starim lošim navikama.

 

Dubravka Truntić, mag.pharm.