Savjetovalište

Potražite stručne savjete Pablo ljekarnika

Dodaci prehrani u trudnoći

 

Što je najvažnije za prehranu trudnice?

Trudnoća je razdoblje u kojem se znatno povećavaju potrebe za većinom nutrijenata. Kako bi se osigurao pravilan rast i razvoj ploda te očuvalo zdravlje buduće majke, potrebno je u organizam unijeti sve potrebne hranjive tvari. Prehrana trudnica mora biti uravnotežena, raznolika i mudra.

Tijekom prvog tromjesečja osobito treba pripaziti na unos folne kiseline, vitamina B12 i cinka, a tijekom drugog i trećeg tromjesečja na željezo, kalcij i magnezij. Za zdravu trudnoću osobito su važne i omega-3 masne kiseline, prehrambena vlakna i probiotici.

Zbog mogućih propusta u prehrani korisno je osigurati se multivitaminskim preparatom prilagođenim za trudnice. Uzimanje nadopuna je još važnije kod žena s određenim dijetnim režimom ili prehrambenim ograničenjima, kod različitih zdravstvenih stanja i komplikacija u trudnoći. Prenatalni dodaci prehrani mogu se, osim u trudnoći, uzimati i prije začeća i za vrijeme dojenja. Štoviše, potrebe za nekim vitaminima i mineralima su veće za vrijeme laktacije nego u trudnoći.

 

Koji su nutrijenti ključni u trudnoći?

Najvažniji nutrijenti u trudnoći su folna kiselina, željezo, vitamin B12

vitamin A, magnezij, kalcij, cink, omega-3 masne kiseline i probiotici.

 

Folna kiselina

Uzimanje folne kiseline prije začeća i u prvom tromjesečju trudnoće izrazito je važno jer njezin nedostatak može dovesti do oštećenja neuralne cijevi. Najčešće anomalije su spina bifida, rascjep kralježnice zbog čega nastaje nepotpuno zatvaranje kralježničke moždine i anencefalija koju karakterizira nepotpun razvoj lubanje i mozga. Tijekom reproduktivnog razdoblja preporučuje se uzimanje 400 μg folne kiseline na dan dok se potrebe u trudnoći povećavaju na 600 – 700 μg na dan. Ne preporučuje se uzimanje više od 1000 μg na dan jer folna kiselina utječe na apsorpciju vitamina B12 pa može doći do nedostatka tog vitamina u organizmu.

 

Željezo

U trudnoći se potrebe za željezom udvostručuju sa 15 mg dnevno prije trudnoće na 30 mg dnevno tijekom trudnoće. Zbog toga treba povećati unos namirnica bogatih željezom, pogotovo u drugom dijelu trudnoće. Podaci govore da žene često započinju trudnoću s niskim zalihama željeza. Nedostatak u trudnoći povećava rizik od prijevremenog porođaja i niske tjelesne mase novorođenčadi te može dovesti do razvoja anemije. Ukoliko se javi anemija potrebno je uzimanje preparata željeza u dogovoru s liječnikom koji prati trudnoću. Pripravak je najbolje uzimati na prazan želudac kako bi se povećala njegova apsorpcija. Uz željezo se preporučuje i uzimanje vitamina C koji je potreban za njegovu pravilnu apsorpciju.

 

Vitamin B12

Nedostatak vitamina B12 je rijedak, a najčešće se javlja kod vegetarijanaca i vegana. Trudnicama i dojiljama s takvim prehrambenim režimom preporučuje se dodatak vitamina B12 kako bi se spriječio zastoj u rastu i razvoju djeteta.

 

Vitamin A

Vitamin A je potreban za pravilan rast i razvoj fetusa. Dolazi u dva oblika, kao retinol i kao beta-karoten koji u organizmu, kada je to potrebno, prelazi u vitamin A. Dnevna preporučena doza za trudnice iznosi 770 μg. Retinol u većim dozama može izazvati porođajne defekte dok beta-karoten ne predstavlja opasnost. Preporučuje se prehrana bogata voćem i povrćem te ograničena konzumacija jetrica koja su bogata retinolom. Na taj način trudnica će osigurati adekvatan unos vitamina A.

 

Magnezij

Magnezij je važan za rast ploda te sprječavanje prijevremenih kontrakcija maternice. Pravilna i uravnotežena prehrana u pravilu bi trebala zadovoljiti potrebe trudnica za magnezijem, ali zbog osiromašenog tla postoji opasnost od preniskog unosa. Stoga se preporučuje dodatno uzimanje magnezija i to u dozi od 300 – 350 mg na dan. Manjak magnezija se najčešće manifestira grčevima u nogama, a može dovesti i do pobačaja, prijevremenog poroda i pojave preeklampsije. Profilaktičkom primjenom magnezija u zadnje je vrijeme znatno smanjena učestalost preeklampsije. Preeklampsija je složen poremećaj koji se očituje povišenim krvnim tlakom i pojavom proteina u mokraći. Ona može napredovati do, po život opasnog stanja, eklampsije koju karakteriziraju pojava konvulzija i gubitak svijesti. Magnezij se, zajedno s vitaminom B6, uspješno koristi i u liječenju preeklampsije i eklampsije.

 

Kalcij

Kalcij je fetusu potreban za izgradnju kostiju i zuba te razvoj mišićnog sustava. Najveća potreba se javlja u trećem tromjesečju trudnoće kada se kalcij pojačano deponira u kostur ploda. Nedostatan unos kalcija neće utjecati na rast fetusa jer će doći do mobilizacije kalcija iz kostiju trudnice. Iako se u trudnoći povećava apsorpcija kalcija, važno je unositi adekvatne količine i to oko 1000 – 1500 mg na dan. Zato je u trudnoći potrebno jesti dva do tri mliječna obroka na dan. Trudnice koje uzimaju dovoljno kalcija putem mlijeka i mliječnih proizvoda nemaju potrebe za unošenjem dodataka tog minerala. Vitamin D pomaže u apsorpciji kalcija i fosfata pa se tijekom zimskih mjeseci preporučuje korištenje nadopuna. Preporučeni dnevni unos za trudnice je 10 μg.

 

Cink

Nedostatak cinka u prehrani dovodi se u vezu s zaostatkom u rastu i malom tjelesnom masom fetusa te prijevremenim porodom. Suplementacija se preporučuj trudnicama koje uzimaju više od 30 mg željeza na dan jer željezo može ometati apsorpciju cinka.

 

Omega-3 masne kiseline

Omega-3 masne kiseline su neophodne za rast i razvoj čovjeka, a ljudski organizam nema sposobnost njihovog stvaranja te je u potpunosti ovisan o unosu hranom. Istraživanja su pokazala da dodavanje omega-3 masnih kiselina u prehranu trudnice poboljšava kognitivne i vidne funkcije djeteta te smanjuje rizik od prijevremenog poroda, preeklampsije i postporođajne depresije. Konzumacija plavih riba, koje su najbogatiji izvori omega-3 kiselina, ne preporučuje se u trudnoći zbog mogućih nakupljenih toksina, osobito žive. Zbog toga je najbolje unos tih važnih kiselina upotpuniti dodatkom prehrani. U trudnoći, ali i za vrijeme dojenja, preporučuje se uzimanje preparata koji sadrži minimalno 250 mg dokozaheksaenske kiseline (DHA) koja je iznimno važna za razvoj centralnog živčanog sustava i vida djeteta.

 

Probiotici

Uzimanje probiotika u trudnoći je sigurno i može imati brojne povoljne učinke na zdravlje majke i djeteta. Redoviti unos pridonosi održanju normalne vaginalne mikroflore i smanjenju pojava bakterijskih vaginoza uz koje se veže povećani rizik od prijevremenog poroda.

 

 

Pozitivni učinci na urogenitalno zdravlje povezuju se s Lactobacillus rhamnosus, GR-1®  i Lactobacillus reuteri, RC-14®. Ovi laktobacili imaju i ulogu u sprječavanju vaginalne kolonizacije streptokokom grupe B, bakterije koja može izazvati ozbiljne bolesti novorođenčadi. Istraživanja pokazuju da probiotici smanjuju i pojavu dijabetesa u trudnoći i učestalost pojave atopijskog dermatitisa kod dojenčadi.

Na raspolaganju su vam i vitaminsko-mineralne nadopune za trudnice od raznih proizvođača. Nikako ne kupujte proizvode koji nisu predviđeni za trudnice i pripazite da gore navedene nutritivne sastojke sadrže u optimalnoj količini.

Gabrijela Kovačec, mag.pharm.