Savjetovalište

Potražite stručne savjete Pablo ljekarnika

Dojenje

Priprema tijela za dojenje započinje već u trudnoći

U trudnoći dojke sazrijevaju i pripremaju se za produkciju mlijeka. Razvijaju se i granaju kanalići, rastu režnjići i alveole kako bi bile spremne za dojenje. Za to su odgovorni hormoni estrogen i progesteron koje luči posteljica (placenta), a sam proces stvaranja mlijeka pod utjecajem je hormona prolaktina kojeg luči hipofiza.

 

Stvaranje mlijeka nakon poroda

Nakon poroda, razine estrogena i progesterona naglo padaju (jer više nema posteljice), dolazi do punog djelovanja hormona prolaktina što dovodi do ubrzanog stvaranja mlijeka. Kada se mlijeko stvori u alveolama dojki ono još uvijek ne teče van samo od sebe, već to regulira hormon koji se zove oksitocin.

Oksitocin se stvara u stražnjem režnju hipofize na podražaj bradavica koji nastaje tijekom sisanja. Oksitocin se krvotokom spušta nazad do dojki i omogućava otpuštanje mlijeka iz alveola, u kanaliće i dalje van. Za to je potrebno između tridesetak sekundi i jedne minute, a to je ono vrijeme od kada beba počne sisati do trenutka isticanja mlijeka.

Par tjedana nakon poroda, razina prolaktina se vraća na regularnu razinu, no ipak ne dolazi do prekida stvaranja mlijeka, već se događa nešto drugo – kad god majka doji bebu dolazi do podražaja hipofize i kratkotrajnog pojačanog lučenja prolaktina. Taj skok u lučenju prolaktina traje oko sat vremena i osigurava daljnje stvaranje mlijeka. Dakle, dojenje uvjetuje stvaranje novog mlijeka.

Hormon oksitocin ima još jednu važnu ulogu nakon poroda – uzrokuje kontrakcije maternice, pospješuje porod posteljice i skraćuje vrijeme krvarenja nakon poroda. Zbog toga su još od davnina babice znale da je dobro stavljati bebu majci na prsa odmah nakon poroda.

 

Stvaranje mlijeka

Prvo mlijeko nakon poroda zove se kolostrum, nešto je drugačijeg sastava od pravog mlijeka i luči se u malim količinama. Iako se može činiti da je to premalo, to su upravo količine koje novorođenče treba.

Kako se uspostavlja ritam sisanja, tako se i pojačava stvaranje mlijeka i kroz par dana nadolazi pravo mlijeko. Što češće bebu dojite, to će se više mlijeka stvarati u dojkama.

Novorođenče je potrebno što češće stavljati na prsa, pogotovo u prvim danima. Iako bebe imaju urođeni refleks sisanja, ipak i mama i beba moraju savladati tehniku dojenja, kako bi beba uspjela izvući svo mlijeko van. To je jako važno kako ne bi došlo do zastoja mlijeka u dojkama i stvaranja bolnih kvržica koje mogu završiti upalom dojki (mastitis).

Kada dođe do uspostave normalnog ritma dojenja, pritisak u dojkama pada. Nema mjesta zabrinutosti, to samo znači da je dijete sve popapalo, a novo mlijeko se upravo stvara.

I zapamtite, svaki početak je težak i ne treba bespotrebno brinuti. Neke majke imaju sreće i nemaju probleme pri uspostavi dojenja, ali većina majki ipak ili osjeti neke od poteškoća ili osjeti laganu nervozu, pogotovo kod prvog djeteta.

 

Dojenje

Dojenje je jedno od najljepših trenutaka povezanosti majke i djeteta. Taj je čin više od samog hranjenja, to je uspostavljanje jedne posebne veze. U trudnoći je plod rastao u majci, hranio se preko posteljice, a sada se to hranjenje nastavlja preko dojki. Osim nezamjenjivih nutritivnih vrijednosti majčinog mlijeka, ovakav kontakt majke i djeteta ima pozitivan utjecaj na djetetov psihomotorni razvoj.

 

Sastav majčinog mlijeka

Sastav majčinog mlijeka je konstantan i ne ovisi puno o prehrani majke, jer ako nečega nema dovoljno, crpe se zalihe pohranjene u majčinom organizmu. Majka se ipak treba dobro i kvalitetno hraniti zbog sebe same, kako bi što prije povratila snagu i kako bi očuvala svoje zdravlje. Važno je da je izbor namirnica raznolik i da majka unosi dosta tekućine (naročito vode). Iz svega opisanog vidimo da nema lošeg, niti “vodenog” mlijeka. Stvaranje novog mlijeka potiče isključivo dojenje.

No svaka majka mora paziti da u svoj organizam ne unosi štetne tvari koje mogu prijeći u mlijeko: alkohol, jake začine, veće količine kofeina, a pogotovo ne cigarete ili drogu.

Naročitu pažnju treba posvetiti uzimanju lijekova. Postoje mnogi lijekovi koji se mogu kupiti bez recepta i mislimo da su neškodljivi, ali nije baš uvijek tako. Za ove informacije svakako zatražite savjet vašeg farmaceuta. Kada postoji potreba za uzimanjem lijekova koji se dobivaju na recept, uvijek treba liječniku napomenuti da dojite i on će odabrati lijek koji će biti najbolji za vas i vašu bebu.

 

Adaptirane mliječne formule

I hranjenje dojenčeta je kroz povijest bilo pod utjecajem “mode”. 60-ih godina prošlog stoljeća usporedo s razvojem tehnologije, jurnjave za profitom i pod utjecajem medija, uvelike se propagiralo napuštanje dojenja i umjetna prehrana dojenčeta.

Danas znamo da je ipak priroda sve najbolje podesila. Spoznali smo da ne postoji mliječna formula koja bi u potpunosti mogla zamijeniti majčino mlijeko. U adaptiranim mliječnim formulama koje majka daje dojenčetu u zamjenu za svoje mlijeko nema tvari koje potiču imunitet (IgA protutijela), nema tvari koje potiču naseljavanje mikroflore crijeva dojenčeta i nema prave alternative majčinom mlijeku. Zamjensko mlijeko je dobro samo ako zaista postoji potreba da majka prekida dojenje.

 

Prednosti dojenja

Mlijeko iz dojki je uvijek nadohvat, prave temperature, ne mora se kupovati, pripremati, ne mora se prati i sterilizirati bočice, a sastav mlijeka se mijenja kako beba raste i prilagođava se potrebama djeteta. Definitivno je uvijek baš ono najbolje što beba treba.

 

Kako znamo da je s dojenjem sve u redu?

Ako beba zaplače ili je nervozna, prvo ćemo pomisliti da je možda gladna. Pogrešno je tako misliti i odmah dodavati nadohranu uz majčino mlijeko, jer će to onda zaista i smanjiti stvaranje novih količina majčinog mlijeka.

Jedini pravi pokazatelj napretka bebe je prirast težine, a takvu procjenu je najbolje prepustiti pedijatru. Nakon poroda beba nešto gubi na težini (to je uglavnom gubitak tekućine) i trebala bi povratiti porođajnu težinu kroz 10 do 15 dana nakon porođaja. Kasnije, beba ne mora imati uvijek konstantan prirast težine, jer se to ponekad događa i u skokovima. Neke bebe više dobiju na težini, pa onda malo stagniraju, a neke obrnuto. Ukratko, nije sve uvijek po stabilnim matematičkim krivuljama.

 

Koliko dugo dojiti?

Vrijeme dojenja je vrlo individualno i svaka ga majka treba odrediti za sebe, no neki optimum u kojem najviše koristi imaju i mama i beba bi bio otprilike godina dana. Otprilike sa šest mjeseci starosti, bebi bi bilo poželjno uvoditi nadohranu drugim namirnicama.

Nije važno s kojim namirnicama započeti nadohranu. Kod nas je uobičajeno da počinjemo s voćnim sokovima, pa voćnim kašicama, nastavimo s povrćem i onda uvodimo žitarice. Važno je držati se glavnog pravila i nadohranu uvoditi polagano i postupno, namirnicu po namirnicu. Optimalno bi bilo s uvođenjem nove namirnice pričekati po nekoliko dana, a potencijalne alergene (jagode, jaja, med) ostaviti za kraj.

Dubravka Truntić, mag.pharm.