Savjetovalište

Potražite stručne savjete Pablo ljekarnika

Nesanica

Što je nesanica?

Kvalitetan san je usko povezan sa zdravljem i funkcioniranjem organizma u cjelini. Spavanje nam uzima gotovo trećinu života, a njegov utjecaj na zdravlje cijelog organizma od izuzetne je važnosti. Mozak se ne razvija kao tehnologija ili računalna znanost, on je u evolucijskom smislu zapravo “zastario”. Još uvijek radi različito danju i noću, premda bismo ponekad željeli da je drugačije. Danju, dok smo aktivni, mozak radi ”punom parom”, a noću dok spavamo cijeli se organizam, pa tako i mozak, obnavlja i puni energijom.

Zdrav san nije samo odmor, nego je i nužan dio normalnog rasta i razvoja. Većina hormona prati ritam dan – noć, različito im je lučenje i djelovanje na organizam tijekom dana i tijekom noći. Uz hormone su povezane i sve naše funkcije: raspoloženje, apetit, regulacija šećera, tlaka i sve ostalo. Dovoljno kvalitetnog sna za naš organizam je važno kao i uzimanje vode i hrane.

Osim dužine jednako je važna i kvaliteta sna. San ima vrlo složenu strukturu, izmjenjuju se faze dubokog i plitkog sna, a poremećaj te strukture dovodi do niza fizičkih i psihičkih oboljenja. Gotovo svi smo se u nekom trenutku života susreli s poremećajem spavanja. Ponekad su to samo prolazne tegobe, ali ako nesanica potraje duže i prijeđe u kronični problem zahtijeva pomoć stručnjaka.

 

Vrste nesanice

Nesanica može biti prolazna (kratkoročna), povremena ili kronična. Prolazna nesanica traje od jedne noći do par tjedana, a povremena se javlja ponekad, s vremena na vrijeme. Ova su stanja obično vezana uz neke nepovoljne faktore (npr. promjena vremenske zone). Kada ovi nepovoljni faktori nestanu, nestaju i tegobe spavanja pa liječenje nije potrebno. Za razliku od njih, postoji kronična nesanica koja traje kroz mjesec dana ili dulje i vrlo često je kombinacija više faktora koji mogu biti povezani uz neke fizičke ili mentalne bolesti. Tada je potrebna pomoć stručnjaka.

Faktori koji utječu na pojavu nesanice su brojni: starije životno doba, spol (nesanica češće pogađa žene, pogotovo u menopauzi), emocionalni stresovi, prevelika tuga ili veselje, strah, stres, nervoza. Također na san utječu i promjene okruženja (drugi krevet, jastuk), promjene ritma budnosti i spavanja (putovanje u različite vremenske zone) , buka, ekstremne temperature, stimulansi kao alkohol, kava ili fizička aktivnost. Poznate su i mnoge bolesti koje za posljedicu mogu imati nesanicu: depresija, kronična bol, artritis, astma, bolesti bubrega, pojačan rad štitne žlijezde i mnoge druge. Također, neki lijekovi mogu uzrokovati poremećaje spavanja, naročito oni koji se dugotrajno uzimaju.

Kod psihičkih poremećaja koji su povezani s lošim spavanjem (depresija, anksioznost, opsesivno kompulzivni poremećaj) često je teško razlučiti uzrok i posljedicu, veza između njih je obostrana. Pomanjkanje sna može s vremenom uzrokovati neke psihičke tegobe, a psihički poremećaji mogu imati za posljedicu gubitak sna.

Nesanica i nekvalitetno spavanje bitno utječu na smanjenje kvalitete života. Smanjuje se radna učinkovitost na poslu, u kući, dolazi do poteškoća s učenjem, a sklonost ozljedama i prometnim nesrećama se povećava. Neispavanost usporava vrijeme reakcija i neispavana osoba za volanom se ponaša slično kao i alkoholizirana osoba, opasnost je za sebe i za druge. Bolesti srca, visok krvni tlak, dijabetes, pretilost i beživotna koža bez sjaja samo su neke od posljedica nesanice.

Ako znamo koji je uzrok nesanice i liječenje je jednostavnije – odstranimo uzrok i riješili smo problem. No najčešće to i nije baš tako jednostavno, pogotovo kod kroničnih tegoba.

 

Liječenje nesanice

U mnogim slučajevima možemo si i sami pomoći pridržavanjem pravila “higijene spavanja” tj. uspostavom režima spavanja koji podrazumijeva promjene i prilagodbu nekih životnih navika. Prije svega treba osigurati dobre uvjete za spavanje: kvalitetan madrac, dobar jastuk, zaštiti spavaću sobu od buke i svjetla i osigurati ugodnu temperaturu (bolje hladnije nego toplije).

Također moramo obratiti pažnju i na naše životne navike. Stimulanse tipa kava, cigarete, gazirana pića i alkohol ne smijemo nikako konzumirati prije spavanja. Alkohol možda ubrzava uspavljivanje, ali može uzrokovati isprekidan i plitak san. Preporučljiv je tek lagani obrok i topli umirujući napitak (npr. čaj od kamilice ili matičnjaka).

Tijekom dana trebamo kontinuirano provoditi fizičke aktivnosti u trajanju od minimalno 30 minuta, najbolje pet do šest sati prije spavanja. Trebalo bi izbjegavati popodnevno drijemanje, a neobično je važno poći na spavanje uvijek u isto vrijeme i ustajati uvijek u isto vrijeme, čak i preko vikenda. Nije poželjno raditi na računalu neposredno prije spavanja, jer previše svjetla smanjuje količinu melatonina, hormona koji je neophodan za san.

Vrlo učinkovitu pomoć nudi nam kognitivno-bihevioralna terapija. To je niz metoda kojima se utječe na misli i emocije s ciljem prevladavanja raznih tegoba. Osmislili su je psihoterapeuti (psiholozi i drugi stručnjaci). Ovim metodama učite se kako opustiti, odagnati negativne misli i druge osjećaje povezane s nesanicom. Također u razgovoru s psihoterapeutom može se pronaći i uzrok neke unutarnje, možda nesvjesne tegobe koja uzrokuje nesanicu. Vrlo je koristan dnevnik spavanja u koji bilježimo vrijeme boravka u krevetu i vrijeme stvarnog sna.

Postoje i neke jednostavne metode kojima si sami možete pomoći. Na primjer, razmišljajte o nesanici kao o lošoj navici koja se može ispraviti. Negativne misli o svakodnevnim problemima zapišite na papir i obećajte sami sebi da ćete se njima pozabaviti sutra. Isto trebate učiniti i sa svakom drugom nametljivom misli.

 

Lijekovi za liječenje nesanice

Kao blago opuštajuće sredstvo prije spavanja od davnina su poznati čaj od kamilice ili matičnjaka. U ljekarni možemo nabaviti i biljne lijekove bez liječničkog recepta koji će nam pomoći u tegobama s nesanicom. To su preparati koji sadrže valerijanu ili odoljen (valeriana officinalis), hmelj (humulus lupulus) i pasifloru (passiflora incarnata) u raznim omjerima. Oni opuštaju, uspavljuju i općenito mogu imati povoljan učinak na dužinu i kvalitetu sna. Iako ne izazivaju naviku, poželjno je ipak što prije vratiti normalan ritam sna i budnosti.

Postoje i dodaci prehrani koji mogu pozitivno utjecati na poteškoće s nesanicom. Preparati s melatoninom skraćuju vrijeme potrebno za padanje u san i ublažavaju tegobe povezane s jet-lagom, a pozitivno mogu djelovati i vitamini B kompleksa, magnezij, lecitin i omega masne kiseline (DHA).

Protiv nesanice postoje i lijekovi koje propisuje isključivo liječnik. On određuje vrstu lijeka i dužinu trajanja njegova uzimanja. To su lijekovi iz skupine hipnotika i sedativa, a kod težih oblika mogu se kombinirati i neki antidepresivi i/ili anksiolitici. Kliničke smjernice kažu da se trebaju uvijek kombinirati s nefarmakološkim mjerama (prije spomenuta “higijena spavanja”). Uzimaju se što je moguće kraće vrijeme i nakon tri do četiri tjedna liječnik radi evaluaciju, tj. procjenjuje da li i dalje postoji potreba za njihovim uzimanjem. Kliničke preporuke su što kraće vrijeme i što niže doze lijekova, uz zadovoljavajući terapijski učinak. Samo ovako dobro kontroliranom upotrebom hipnotici mogu biti korisni lijekovi i rezultirati s najmanje nuspojava.

Dubravka Truntić, mag.pharm.