Savjetovalište

Potražite stručne savjete Pablo ljekarnika

Prehrana kod metaboličkog sindroma

Brojne studije su dokazale povezanost prekomjerne tjelesne mase s nastankom mnogih bolesti, prvenstveno s dijabetesom tipa 2 i kardiovaskularnim bolestima (hipertenzija, hiperlipidemija, srčani i moždani udar), odnosno ono što se danas zove metabolički sindrom. Veliku važnost u prevenciji i terapiji ovog stanja ima primjerena prehrana. Nutritivna terapija metaboličkog sindroma uključuje smanjenje i održavanje tjelesne mase, tjelesnu aktivnost te određeni prehrambeni model. Za mršavljenje s dugoročnim uspjehom pretile osobe moraju imati dobru edukaciju i motivaciju, usvojiti zdrave životne navike. Svrha je smanjiti unos kalorija hranom i povećati fizičku aktivnost. Cilj je smanjiti tjelesnu masu za 10% tijekom šest mjeseci i mršavjeti 2-4 kg mjesečno. Prehrana treba sadržavati 15% energije iz bjelančevina, 30% iz masti i 55% iz ugljikohidrata. Svakako treba ograničiti unos kruha na male količine integralnog, izbaciti koncentrirane šećere, med, kolače i alkohol. Smanjenjem tjelesne mase proporcionalno se smanjuje sistolički i dijastolički tlak, a za održavanje smanjene razine triglicerida potreban je gubitak tjelesne mase >5%, a za razinu ukupnog i LDL kolesterola >10%.

PREHRANA S OBZIROM NA PRISUTNE METABOLIČKE NEPRAVILNOSTI

HIPERTENZIJA

Danas najčešće predlagane intervencije za sniženje povišenog krvnog tlaka su DASH dijeta i smanjeni unos soli. Kod osoba s prekomjernom tjelesnom masom gubitak od 10 kg rezultira smanjenjem sistoličkog tlaka za 6 mmHg te dijastoličkog za 4,6 mmHg. DASH dijeta se temelji na visokom unosu voća i povrća, cjelovitih žitarica, niskomasnih mliječnih proizvoda te ograničenju suhomesnatih proizvoda. Ovaj model prehrane ima pozitivan utjecaj i na osobe s normalnim vrijednostima krvnog tlaka, što ukazuje na potencijalno preventivnu ulogu DASH dijete.

Postoje dokazi prema kojima se smanjenjem unosa soli može postići i smanjenje povišenog krvnog tlaka. Smanjenje dnevnog unosa soli za 6g rezultira sniženjem sistoličkog i dijastoličkog tlaka, kod osoba sa povišenim krvnim tlakom za 7,11/3,88 mmHg, a kod osoba s normalnim krvnim tlakom za 3,57/1,56 mmHG.

 

DIJABETES

Poduka o pravilnoj prehrani treba biti individualno prilagođena, pri čemu treba obratiti pozornost na dob bolesnika, način života, socio-ekonomski status, tjelesnu aktivnost i eventualne ostale bolesti. Temeljne sastavnice prehrambenog plana su energetski unos, broj obroka, sastav nutrijenata, unos vlakana i dodaci prehrani.

Ritam i broj obroka ovise o terapiji za šećernu bolest. Bolesnici koji se liječe samo dijabetičkom dijetom, kao i bolesnici na terapiji oralnim hipoglikemicima mogu imati 5 obroka dnevno, 3 glavna obroka i 2 međuobroka. Bolesnici koji su na inzulinskoj terapiji u pravilu trebaju 3 obroka na dan, bez međuobroka.

Dijeta kod dijabetesa ima visoki udio ugljikohidrata, 45-60% ukupnog energetskog unosa i to uglavnom iz voća, povrća, integralnih žitarica, niskomasnog mlijeka. Preporučljiv je unos složenih ugljikohidrata te ugljikohidrata niskog glikemičnog indeksa.

Preporučeni unos bjelančevina kod dijabetesa je 15-20% od ukupnog energetskog unosa. Kod unosa bjelančevina prednost bi trebalo dati bjelančevinama biljnog podrijetla i to onima iz ribe i mesa peradi.

Unos masti trebao bi biti 25-35%. Višestruko nezasićene masne kiseline (omega-3 iz plave ribe i sjemenki sezama) trebale bi biti zastupljene s manje od 10% od ukupnog energetskog unosa, dok bi jednostruko nezasićene masne kiseline (maslinovo ulje, orašasti plodovi) trebale činiti glavninu unosa nezasićenih masnih kiselina. Preporučljivo je uključiti dvije ili više porcija ribe na tjedan, pri čemu se osigurava dovoljan unos omega-3 masnih kiselina.

 

DISLIPIDEMIJA

Umjeren unos ugljikohidrata (50-55%) povezan je s manjim rizikom od kardiovaskularnih bolesti te sa poželjnim lipidnim profilom. Povišen unos prehambenih vlakana i omega-3 masnih kiselina pokazao se blagotvornim kad je riječ o lipidnom profilu. Dnevni unos 25-30 g prehrambenih vlakana, može rezultirati smanjenjem razine kolesterola za 12%. Omega-3 masne kiseline uspješno i bez neželjenih nuspojava snižavaju razinu triglicerida i kolesterola te poboljšavaju omjer HDL i LDL kolesterola.

 

MEDITERANSKA PREHRANA

Ima blagotvorno djelovanje, ne samo na metabolički sindrom, već i na pojedinačne komponente metaboličkog sindroma – opseg struka, razinu HDL kolesterola i triglicerida, krvni tlak te metabolizam glukoze. Mediteransku prehranu karekterizira visoki unos jednostruko nezasićenih masnih kiselina, prvenstveno iz maslina i maslinovog ulja, dnevna konzumacija voća, povrća, cjelovitih žitarica, niskomasnih mliječnih proizvoda, tjedna konzumacija ribe, mesa peradi, orašastih plodova i mahunarki, relativno nizak unos crvenog mesa te umjerena dnevna konzumacija crnog vina uz obroke.

 

TJELESNA AKTIVNOST

Tjelesna aktivnost je temeljni i bitan sastojak ukupnog programa liječenja metaboličkog sindroma. Trebalo bi poticati tjelesnu aktivnost od 30-60 minuta umjerene aerobne aktivnosti (vožnja biciklom, brzo hodanje, plivanje, ples i sl.) dnevno te trening izdržljivosti 2 puta tjedno. Kombinacija fizičke aktivnosti i redukcijske dijete unapređuje glikemiju, lipidni profil, smanjuje potrebu za lijekovima i inzulinom, te reducira tjelesnu masu.