Savjetovalište

Potražite stručne savjete Pablo ljekarnika

Stres

Što je stres?

Stres je isključivo subjektivni doživljaj. To može biti bilo koji trenutak u životu kada je pojedinac suočen s nekim događajem ili stanjem za koje procjenjuje da je iznad njegovih mogućnosti ili da ga ugrožava. Ono što je za jednu osobu stresno, za drugu uopće ne mora biti.

Stresori su događaji ili radnje koje uzrokuju takve reakcije, tj. koji zahtijevaju neku prilagodbu od nas.
Stresori se javljaju u svakom periodu našeg života počevši od najranije dobi:

  • kod novorođenčeta – odvajanje od majke
  • kod djece – prisutnost stranih osoba, mrak, jaka buka
  • kod vrtićke i školske djece – odlazak u školu i odvajanje od kuće, ocjene, socijalizacija, autoriteti
  • u doba puberteta i adolescencije – slika vlastitog tijela, (ne)sigurnost, odrastanje, odgovornost i briga o vlastitoj budućnosti, odabir partnera
  • u odrasloj dobi – novi izazovi kao što su stres na radnom mjestu, poštivanje rokova, bilance, stjecanje profita, a s druge strane odgovornost za obitelj, suočavanje s bolestima, hormonalne promjene roditelja (menopauza, andropauza), adolescencija djece te starost i bolest (ili smrt) roditelja.

Stresori mogu biti i neki sretni događaji, kao što su vjenčanje, selidba u novi dom ili rođenje djeteta. Popis je zapravo beskonačan, a život bez stresa nemoguć. Stres je u nekoj “normalnoj” količini i dobar i poželjan. On nas potiče na akciju, pokreće nas i kad ga svladamo ispunjava nas srećom i zadovoljstvom. Ipak, ako trajanje i količina stresa postanu prekomjerni, to može ozbiljno narušiti naše psihičko i fizičko zdravlje.

 

Što se događa u organizmu pod stresom?

Pod stresom se u našem organizmu pokreće čitav niz reakcija. Sve one su nam genetski usađene još od prapovijesti i imaju za cilj reakciju koja se zove “bori se ili bježi” (engl. fight or flight). Danas više ne bježimo od divljih zvijeri, ali naš organizam reagira na opasnost, ovaj put na opasnosti druge vrste. Pri spoznaji ugroze, u organizmu se aktivira dio autonomnog živčanog sustava koji se zove simpatikus i koji pokreće čitav niz reakcija u organizmu. Dolazi do ubrzanog rada srca, ubrzava se disanje, dolazi do vazokonstikcije periferije, mišići su napeti, zjenice se šire, usporava se probava, opušta mokraćni mjehur i ubrzano se luče hormoni adrenalin, noradrenalin i kortizol. Sve se to događa s ciljem kako bi se organizam u kratkom vremenu opskrbio energijom potrebnom za obranu ili bijeg.

 

Vrste stresa

Stres dijelimo na akutni i kronični. Kod stanja akutnog stresa karakteristično je da je osoba svjesna svoje uznemirenosti tj. svjesna je da je pod stresom. Za razliku od toga imamo kronični stres, gdje je osoba tako dugo izložena stresu da ga više niti ne prepoznaje. Više ne može odrediti što je uzrok te emocionalne patnje, pa ga niti ne pokušava ukloniti, a organizam se sve više iscrpljuje. Osoba sa kroničnim stresom se zapravo najčešće javlja liječniku zbog neke somatske tegobe – bolova u mišićima, glavobolje ili pada imuniteta. Tek nakon brojnih pretraga koje pokažu da nema organskog uzroka bolesti, dolazimo do spoznaje da je uzrok svih tih tegoba stres. Tada je potrebna liječnička (psihološka) pomoć.

 

Simptomi stresa

Simptomi stresa su brojni i vrlo različiti. Možemo ih podijeliti na tjelesne i psihičke. Tjelesni simptomi mogu biti glavobolja, ukočenost u vratu i leđima, bol u prsima, epizode visokog tlaka, probavne smetnje, pad imuniteta i kao posljedica pada imuniteta kronične upalne bolesti (npr. alergije, reumatoidni artritis, astma, neurodermitis) ili pak autoimune bolesti. Psihičke manifestacije stresa mogu biti promjene u ponašanju, loše raspoloženje, nervoza, loša komunikacija, tjeskoba, nesanica, tuga, loša koncentracija, zaboravljivost i stalan osjećaj umora. Trebamo spomenuti i stres kod djece. Djeca su posebno osjetljiva skupina jer stres kod njih može ostaviti trag i na njihov razvoj i sposobnost kasnijeg suočavanja s problemima u životu.

 

Kako pobijediti stres?

Kod nekih blažih stanja i svakodnevnog stresa, možete si pomoći i sami. Ako imate sposobnost prepoznati problem, lakše ćete znati i kako se nositi s njim. Kod kroničnog stresa svakako je potrebna liječnička pomoć. Jedan od prvih savjeta kod akutnog stresa tj. kad trenutno osjetite ugrozu je promjena stanja: pokrenite se, promijenite položaj, ustanite, prošećite, popijte vode, učinite bilo što da bude drugačije od trenutnog stanja. Ova promjena neće ukloniti problem, ali će vam dati vremena da se malo odmaknete i razmislite. Zatim obratite pažnju na disanje, duboko udahnite na nos i polagano, polagano izdišite na usta. Neka izdah traje barem dvostruko duže od udaha. Pravilno disanje opskrbljuje tijelo dovoljnom količinom kisika, smiruje i opušta, a većina osoba pod stresom diše plitko i površinski. Ono što trebate učiniti slijedeće su promjene svakodnevnih aktivnosti. Nisu važni samo novac, karijera, rokovi, strka i jurnjava. Čemu sve to ako se razbolimo? Važno je pronaći svoj unutarnji mir.

 

Prirodni neprijatelji stresa

Počesto zaboravljamo da su kretanje, tjelovježba, šetnje po zraku i boravak u prirodi najbolji i najjeftiniji antistres program. U svojim svakodnevnim obavezama moramo pronaći vremena za tjelovježbu, bile to šetnje, aerobic, yoga, vikend planinarenje ili nešto treće. Također, postoje i brojne tehnike relaksacije koje možemo savladati sami ili uz pomoć stručne osobe. Uz pomoć njih usmjeravamo pozornost na nešto smirujuće i podižemo svijest o vlastitom tijelu.

U tehnike relaksacije ubrajamo:

  • autogeni trening – u mislima se ponavljaju određene formule s ciljem osvješćivanja tjelesnih pojava i osjeta (vježbač izaziva težinu i toplinu u rukama i nogama, koncentrira se na ravnomjerno disanje i otkucaje srca, toplinu u želucu)
  • mišićna relaksacija – naizmjenično se napinju i opuštaju mišići, grupa po grupa, od stopala do vrata i glave
  • vježbe istezanja – smanjuje se napetost u mišićima uzrokovana stresom i postiže fizička i psihička opuštenost
  • yoga – spoj tjelesnih položaja i tehnika disanja, a na većini tečajeva meditacija se uči zasebno. Ova relaksacijska tehnika je porijeklom iz drevne Indije, a danas se prakticira gotovo svugdje u svijetu.

 

Prehranom protiv stresa

Osim vježbanja i relaksacije, ne smijemo zaboraviti na vrlo važan aspekt života koji često zanemarujemo, a to je prehrana. U našoj prehrani trebaju biti što više zastupljene zdrave namirnice poput mahunarki, integralne riže, što više svježeg voća i povrća, plave ribe, puretine i piletine. U ljekarni je moguće pronaći dodatke prehrani koji su neophodni za mentalno zdravlje i pomažu u oslobađanju od stresa. To su preparati s magnezijem, cinkom, omega masnim kiselinama, vitamini B kompleksa, koenzim Q10 i preparati s triptofanom (triptofan treba mozgu za proizvodnju serotonina, poznatog i kao hormon sreće).

 

Liječnička pomoć

Mnogima će ipak zatrebati profesionalna pomoć u prevladavanju stresa i depresije. Tada se treba obratiti liječniku opće medicine ili specijalistu koji im propisuje odgovarajuću terapiju. To su najčešće lijekovi iz skupine anksiolitika (benzodiazepini) i antidepresiva. Terapija mora biti strogo pod nadzorom liječnika, a najbolji učinak postiže se kombinacijom farmakoterapije i psihoterapije.

Dubravka Truntić, mag.pharm.